U Crnoj Gori na svakih 100 stanovnika dolazi čak 39,1 komad vatrenog oružja, pokazuje analiza kaznene politike koju je inicirao Vrhovni sud Crne Gore. Rezultati otkrivaju zabrinjavajući trend blage kaznene prakse za nedozvoljeno posjedovanje i nošenje oružja i eksplozivnih materijala.
Prema podacima Vrhovnog suda, u više od polovice slučajeva (53 %) izrečene su uvjetne kazne, dok su kazne zatvora najčešće ispod zakonom predviđenog minimuma.
Najčešća zatvorska kazna iznosi samo tri mjeseca, a većina presuda za ozbiljnija djela završava kaznom kraćom od šest mjeseci.
Iako je zakon izmijenjen 2023. godine, analiza potvrđuje da su blage kazne i dalje dominantne, uz veliku neujednačenost u praksi među sudovima te česta izostanka jasnih obrazloženja presuda o vrsti i visini kazne.
U preporukama se posebno naglašava potreba da sudovi dosljedno primjenjuju princip proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela. Također se očekuje da viši sudovi u predmetima s elementima organiziranog kriminala zauzmu odlučniji preventivni i represivni stav.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, istaknula je kako je analiza nastala zbog rastuće zabrinutosti javnosti i institucija, osobito nakon tragedija u kojima je nelegalno posjedovanje oružja imalo tragične posljedice, poput nedavnih događaja na Cetinju.
Analiza je provedena na temelju 431 pravomoćne presude osnovnih i viših sudova u razdoblju od posljednjih pet godina, zaključno s 30. travnjem 2025. godine.
