Od najranije dobi, djeca kroz igru, dodir, zvukove i slike upoznaju svijet oko sebe. Među prvim medijima koji im omogućuju to istraživanje nalaze se slikovnice.
Slikovnice su mnogo više od ilustriranih priča, one su alat za razvoj jezika, mašte, emocionalne inteligencije i socijalnih vještina.
Kroz jednostavne priče i bogate ilustracije, dijete uči prepoznavati osjećaje, razvija empatiju, uči o svakodnevnim situacijama i razvija ljubav prema čitanju.
One su prvi susret s naracijom, pričom, ritmom jezika i simbolima koji će kasnije postati slova i riječi.
Prva iskustva sa slikovnicama počinju često i prije nego što dijete progovori. Promatranjem slika i slušanjem glasa roditelja/staratelja koji čita, dijete povezuje vizualno i auditivno iskustvo.
To povezivanje potpomognuto je ritmičkim ponavljanjima, jednostavnim rečenicama i poznatim situacijama koje su često tema slikovnica. Time se potiče razvoj govora i razumijevanje jezika.
Slikovnice pomažu djetetu razviti rječnik jer se često koriste riječi koje u svakodnevnom govoru možda ne čuje.
Djeca u ranom razvoju još ne razdvajaju realnost od fikcije, što znači da likovi iz slikovnica za njih imaju stvarnu vrijednost.
Kroz njihove avanture, dijete može upoznavati nove pojmove, razumjeti odnose među ljudima, pa čak i učiti osnovne pojmove iz prirode, matematike ili društva. Na primjer, kroz slikovnice o prirodi djeca mogu naučiti o životinjama, vremenskim prilikama ili godišnjim dobima.
Jedan od najvažnijih aspekata slikovnica je mogućnost poistovjećivanja s likovima. Djeca se prepoznaju u likovima koji doživljavaju slične situacije kao i oni – prvi dan vrtića, sukob s prijateljem, strah od mraka ili potrebu za roditeljskom pažnjom.
Kad vide kako se likovi nose s emocijama i izazovima, djeca uče kako se i sama mogu nositi sa sličnim situacijama. Ova vrsta identifikacije pomaže djeci razviti osjećaj vlastite vrijednosti i snalažljivosti u svakodnevnim situacijama.
Ovo poistovjećivanje ima snažan emocionalni utjecaj jer omogućuje djeci da iz sigurne udaljenosti promatraju svoje strahove, nade i želje.
Tako se uči emocionalna regulacija, razumijevanje vlastitih osjećaja, ali i razvijanje empatije prema drugima. Djetetu se pruža mogućnost da kroz priče razradi unutarnje sukobe i dobije emocionalnu potvrdu.
Slikovnice su izuzetno važan alat u razvoju emocionalne inteligencije. Kroz priče o prijateljstvu, gubitku, sreći ili ljutnji djeca uče imenovati i razumjeti emocije. Mnoge slikovnice sadržavaju likove koji otvoreno govore o svojim osjećajima, što djetetu daje primjer kako se nositi s vlastitim emocijama.
Emocionalna pismenost koja se razvija u ovom ranom razdoblju ključna je za buduće odnose, kako obiteljske tako i društvene. Kada dijete kroz priču vidi kako lik govori „Tužan sam jer me prijatelj ignorirao“, ono uči povezivati ponašanje s emocijom i razvija svijest o vlastitim emocionalnim stanjima.
Dodatno, kada roditelj ili odgojitelj čita slikovnicu i razgovara s djetetom o tome kako se lik osjeća, otvara se prostor za dijalog.
Dijete može izražavati vlastite misli i osjećaje, razvijajući tako vještinu komunikacije i emocionalne pismenosti. Ovaj dijalog potiče i razvoj socijalne inteligencije jer se dijete uči slušati, postavljati pitanja i dijeliti iskustva.
Slikovnice također potiču interakciju između djeteta i odrasle osobe. Spomenuto zajedničko čitanje stvara osjećaj sigurnosti, povezanosti i ljubavi.
Djeca se osjećaju važno i slušano, što izravno utječe na njihov emocionalni razvoj. Ove zajedničke aktivnosti stvaraju rutinu, što dodatno pomaže djeci u osjećaju stabilnosti i pripadnosti.
Tome dodatno pogoduju interaktivne slikovnice s prozorčićima, taktilnim elementima ili zvukovima koje potiču zajedničko istraživanje, ali i motorički razvoj.
Djeca su potaknuta na aktivno sudjelovanje – listanje, pritiskanje, dodirivanje – što potkrepljuje vezu između učenja i igre.
Taktilne slikovnice posebno su korisne za bebe i malu djecu jer stimuliraju više osjetila istovremeno, čime se potiče integracija osjetilnih informacija, a postavljanje pitanja roditelja to dodatno potiče.
Slikovnice otvaraju vrata svijetu mašte. Priče o životinjama koje govore, dalekim planetima, neobičnim mjestima ili svakodnevnim situacijama prikazanim na zanimljiv način, razvijaju dječju kreativnost. Mašta razvijena na ovaj način temelj je za mnoge druge oblike učenja i kreativnog izražavanja.
Zamišljanjem što bi se moglo dogoditi dalje, osmišljavanjem vlastitih završetaka priča ili stvaranjem vlastitih likova, dijete razvija sposobnost apstraktnog razmišljanja i narativne vještine. Ove sposobnosti kasnije postaju temelj za uspjeh u čitanju, pisanju i usmenom izražavanju.
Također, ovakav pristup potiče logičko razmišljanje jer dijete pokušava razumjeti uzrok i posljedicu događaja u priči.
Osim emocionalnih i jezičnih koristi, slikovnice igraju ključnu ulogu u kognitivnom razvoju. One pomažu djeci razviti pažnju, pamćenje, logičko zaključivanje i sposobnost sekvenciranja (redoslijed događaja).
Pitanjima poput "Što misliš da će se dogoditi sljedeće?" ili "Zašto je zeko bio tužan?“, dijete vježba analitičko razmišljanje, piše Zadovoljna.hr.
Slikovnice koje uključuju brojanje, prepoznavanje oblika, boja ili prostornih odnosa dodatno proširuju dječje spoznajne vještine. Tako djeca uče povezivati riječi s konceptima i razvijaju osnovne matematičke i znanstvene pojmove.
