Često je nazivan "ocem povijesnog romana", a proslavio se i ljubavnim poemama

Na današnji dan prije 255 godina, 15. kolovoza 1771. u Edinburghu je rođen Walter Scott, škotski pjesnik i romanopisac, često nazivan "ocem povijesnog romana".

Od djetinjstva je pokazivao interes za povijest, pjesništvo, neobična putovanja i fantastične pripovijesti. Sakupljao je škotske balade i 1802. javio se zbirkom "Minstrelsko pjesništvo sa škotske granice".

Na početku je pisao isključivo poeziju s temama iz srednjeg vijeka i škotske povijesti. Kao moralist, u svojim se djelima zalaže za pobjedu dobra. Junaci njegovih romana hrabri su i velikodušni, a pravda na kraju nadjača nepravdu.

U svojoj prozi daje dramatične zaplete, viteške običaje i snažne ličnosti, a karakteriziraju ga poznavanje škotske i engleske prošlosti te romantičarska raspoloženja.

Nakon što je 1813. odbio položaj poete laureatusa, Scott se okrenuo pisanju povijesnih romana. Prvi u nizu više od 20 romana bio je "Waverly" (1814.). Uslijedili su: "Crni patuljak" (1816.), "Rob Roy" (1817.), "Srce Midlothiana" (1818.) i "Ivanhoe" (1820.), koji su naišli na široki odjek među čitateljima.

Svojim djelima snažno je utjecao na pisce u SAD-u i Europi, među mnogima i na Augusta Šenou, kojeg često nazivaju "hrvatskim Walterom Scottom".

Zanimljivo je da su svi njegovi romani do 1827. izlazili pod raznim pseudonimima. Uz slavne priče u stihovima i romane, Scott je napisao i niz drama, kojima nije postigao toliki uspjeh. Prema Goetheu preveo je i našu narodnu baladu Hasanaginicu na engleski jezik.

Walter Scott umro je u Abbotsfordu 21. rujna 1832. godine.

Više o djelu Waltera Scotta može se pročitati OVDJE