Na današnji dan 1975. godine je preminuo Ivo Andrić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za roman 'Na Drini ćuprija'.
Andrić se rodio u hrvatskoj obitelji Antuna Andrića, sudskoga podvornika i Katarine Pejić. U dobi od dvije godine ostaje bez oca i uskoro se s majkom seli u Višegrad kod očeve sestre Ane i njezinog muža Ivana Matkovšika, graničnog policajca.
Kako se navodi na Wikipediji, Andrić se kao sarajevski gimnazijalac kretao u društvu omladinaca iz buntovničke udružbe Mlade Bosne, a kao zagrebački student upoznao je A.G. Matoša, i premda se nije svrstao u krug matoševaca, Matoševu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata 'Zvonimir' u Beču.
Početkom mjeseca listopada 1919. godine, uz pomoć Tugomira Alaupovića, Andrić počinje raditi kao službenik u Ministarstvu vjera u Beogradu. Upoznaje druge književnike i prijateljuje s Crnjanskim, Vinaverom, Pandurovićem, Sibom Miličićem i drugim piscima.
Iste godine, izdavač 'Kugli' objavljuje novu zbirku pjesama u prozi 'Nemiri', a nakladnik S. B. Cvijanović izdaje pripovijetku 'Put Alije Đerzeleza'. U jesen 1921. godine, Andrić je postavljen za službenika u generalnom konzulatu u Bukureštu, a iste godine otpočinje suradnju sa Srpskim književnim glasnikom objavljujući priču 'Ćorkan i Švabica'.
1922. godine objavio je još dvije pripovijetke 'Za logorovanja' i 'Žena od slonove kosti', ciklus pjesama 'Šta sanjam i šta mi se događa' i nekoliko književnih prikaza.
Njegova doktorska disertacija, objavljena je u prijevodu 1982. godine, u prvom broju časopisa 'Sveske' Zadužbine Ive Andrića. 1924. godine, objavljuje nekoliko važnijih pripovijedaka, koje se ubrajaju u njegova najpoznatija djela: 'Mustafa Madžar', 'Ljubav u kasabi', 'U musafirhani' i 'Dan u Rimu'.
Posljednja, i u svijetu najpoznatija faza Andrićeva stvaralaštva obilježena je opsežnijim djelima. Romane 'Na Drini ćuprija' i 'Travnička hronika' napisao je tijekom izolacije u od Nijemaca okupiranome Beogradu, dok su 'Gospođica' i nedovršeni 'Omerpaša Latas' ostali pomalo u sjeni navedenih romana.
Pored navedenih, Andrić je autor mnogih djela poput 'Gospođica', 'Žena na kamenu', 'Kuća na osami', 'Lica', 'Zapisi o Goji' i dr. Također, dobio je brojne nagrade, a dobitnik je i više odličja, te priznanja u Kruševcu, Beogradu i Mostaru.
