Šezdeset godina od glazbene revolucije: Kako su Beatlesi i Rolling Stonesi promijenili povijest rocka

Godina 1966. zauzima posebno mjesto u povijesti popularne glazbe. U razmaku od svega nekoliko mjeseci dva najveća rock sastava svih vremena objavila su albume koji su zauvijek promijenili način na koji se glazba stvara, sluša i doživljava.

Beatlesi su predstavili "Revolver", remek-djelo koje je pomaknulo granice studijskog snimanja i otvorilo vrata psihodeličnom zvuku, dok su Rolling Stonesi objavili "Aftermath", prvi album sastavljen isključivo od autorskih pjesama Micka Jaggera i Keitha Richardsa, potvrdivši da su mnogo više od sastava koji prati trendove. Šezdeset godina poslije, ova se dva izdanja i dalje nalaze na popisima najboljih albuma svih vremena, a njihov se utjecaj osjeća u gotovo svakom glazbenom pravcu koji je uslijedio. Iako su ih publika i mediji desetljećima predstavljali kao suparnike, Beatlesi i Rolling Stonesi su 1966. godine, svaki na svoj način, pokrenuli istu revoluciju – dokazali su da rock glazba može biti umjetnost, eksperiment i kulturna prekretnica, a ne samo zabava za mlade.

Histerija u svim slojevima društva

U ljeto 1966. godine Beatlesi i Rolling Stonesi našli su se na prekretnici koja je promijenila ne samo njihove karijere nego i cijelu glazbenu industriju.

Nakon godina ispunjenih turnejama, hit-singlovima i gotovo histerične popularnosti, oba su sastava odlučila odbaciti ustaljene obrasce. Beatlesi su u studiju Abbey Road, zajedno s producentom Georgeom Martinom, pod menadžerskim vodstvom Briana Epsteina počeli eksperimentirati s tehnikama koje dotad gotovo da nisu postojale u rock glazbi, od obrnutih vrpci i složenih orkestralnih aranžmana do elektroničkih efekata koji su oblikovali zvuk albuma "Revolver".

Gotovo istodobno Rolling Stonesi objavili su "Aftermath", prvi album sastavljen isključivo od autorskih pjesama Micka Jaggera i Keitha Richardsa. Bio je to trenutak u kojem su dokazali da nisu samo vrhunski izvođači bluesa i rock and rolla, nego ozbiljni autori sposobni stvoriti djelo koje će obilježiti jedno razdoblje. Dva različita albuma pokazala su da rock glazba više nije prolazni trend mladih, nego umjetnički izraz koji može pomicati granice i oblikovati kulturu čitavih generacija.

Međusobno poštovanje između sastava

Suparništvo između Beatlesa i Rolling Stonesa bilo je mnogo više od glazbenog nadmetanja – postalo je društveni fenomen. Mladi diljem svijeta raspravljali su kojem sastavu pripadaju, baš kao što se danas navijački dijele ljubitelji Messija i Ronalda ili kao što su devedesetih Britanci birali između Blura i Oasisa. Takve podjele rijetko imaju stvarnog pobjednika, ali stvaraju priču koja dodatno potiče zanimanje publike.

U slučaju Beatlesa i Rolling Stonesa mediji su pažljivo gradili sliku o "dobrim dečkima" iz Liverpoola i "lošim dečkima" iz Londona, iako su se članovi sastava međusobno poštovali, družili i povremeno surađivali. Pokazalo se da je upravo ta konkurencija bila snažan poticaj za nove ideje. Svaki sljedeći album morao je biti hrabriji, inovativniji i drukčiji od prethodnog pa je publika, umjesto jednog pobjednika, dobila dvije različite vizije budućnosti rock glazbe.

Glazbenici bez roka trajanja

Najveća potvrda važnosti albuma "Revolver" i "Aftermath" nije samo njihovo mjesto na popisima najboljih izdanja svih vremena, nego činjenica da njihovi autori i dalje oblikuju glazbenu scenu. Paul McCartney, i u desetom desetljeću života, nastavlja pisati, snimati i nastupati pred rasprodanim stadionima diljem svijeta, pokazujući da stvaralačka energija nema rok trajanja.

Ni Rolling Stonesi nisu ostali samo uspomena na zlatno doba rock and rolla. Više od šest desetljeća nakon osnutka sastava Mick Jagger i Keith Richards i dalje objavljuju nove albume, odlaze na svjetske turneje i dokazuju da rock može biti jednako vitalan kao i šezdesetih godina. Malo je umjetnika koji se mogu pohvaliti takvom dugovječnošću i utjecajem. Upravo zato "Revolver" i "Aftermath" nisu samo povijesni dokumenti jednog vremena, nego početak priče koja traje i danas, kroz nove pjesme, nove generacije slušatelja i neprekidnu potvrdu da velika glazba ne poznaje ni godine ni prolaznost.

Neriješen dvoboj u kojem je pobijedila publika

Šezdeset godina poslije jasno je da pitanje "Beatlesi ili Rolling Stonesi?" nikada nije dobilo konačan odgovor.

Tijekom šezdesetih godina milijuni mladih diljem svijeta svrstavali su se uz jedan od ta dva sastava, a mediji su podgrijavali priču o velikom suparništvu predstavljajući Beatletse kao uzorne mladiće, a Rolling Stonese kao buntovnike koji ruše pravila. Takva podjela pridonijela je stvaranju jedne od najvećih marketinških priča u povijesti popularne kulture pa je izbor omiljenog sastava često postajao i pitanje osobnog identiteta.

Ipak, iza naslovnica i televizijskih kamera stvarnost je bila znatno složenija. Članovi dvaju sastava međusobno su se poštovali, surađivali i pratili jedni druge, dok se prava "borba" vodila ponajprije u kreativnosti i želji da svaki novi album pomakne granice mogućega. Beatlesi su mijenjali način na koji se glazba sklada, snima i aranžira, uvodeći dotad nezamislive studijske eksperimente, dok su Rolling Stonesi rock and rollu podarili sirovu energiju, blueserski izričaj i buntovnički duh, piše Bonitet.

Povijest je pokazala da pobjednika nije bilo, jer bez jednih ne bi bilo ni drugih, a rock glazba zasigurno ne bi ponijela sa sobom toliku težinu suvremenog doba.