Zbog bogatstva hranjivim tvarima i probioticima koje sadrži kefir je postao vrlo popularan i mnogi mu daju prednost pred jogurtom.
Kefir je kultiviran, fermentiran napitak koji podsjeća na jogurt. Određeni izvori navode da je ovo piće staro više od 1000 godina, a podrijetlom je s Kavkaza.
Navodno ga je ondašnje lokalno stanovništvo, poznato po zdravlju i dugovječnosti, slučajno otkrilo za vrijeme nošenja svježega mlijeka u svojim kožnim vrećicama.
Jednom slabo poznat izvan Kavkaza, danas je kefir posebno popularan u Rusiji i zemljama jugozapadne Azije, a posljednjih nekoliko godina i u drugim državama svijeta.
Ponekad se i kulturu kefira naziva i tibetanskim ili kefirnim gljivama, ali kefir nije gljiva, već prirodni starter, odnosno zrnca.
kalorije: 60 kcal
ugljikohidrati: 4, 4 g
masnoće: 3, 2 g (ovisno o korištenom mlijeku)
proteini: 3, 3 g
Kefir sadržava puno hranjivih sastojaka, proteina, B vitamina, kalija i kalcija.
Dio razloga zbog kojih je kefir u posljednjih nekoliko godina postao pristupačniji i rašireniji vjerojatno je zbog zdravstvenih koristi.
On sadržava puno hranjivih sastojaka, puno proteina, B vitamina, kalija i kalcija. Kalcij pomaže u stvaranju jakih kostiju, protein gradi jake mišiće, a kalij je važan za zdravlje srca, prenosi Medical News Today.
No, probiotici su najjača zdravstvena korist koju kefir može ponuditi. Prema Mayo klinici, probiotici mogu pomoći u:
Zdravstvene koristi kefira mogu se proširiti i izvan okvira probiotika. Jedno je istraživanje utvrdilo da kefir može biti koristan u snižavanju kolesterola i stimuliranju imunološkog sustava.
Ponekad ljudi znaju izjednačavati kefir i jogurt kao identične proizvode, no oni to nisu. Oni imaju mnogo toga zajedničkoga - oboje su kremasti, ponekad imaju trpki okus i izrađuju se uz pomoć mliječnih proizvoda iako ima i alternativnih verzija. Oboje su također odlični izvori bjelančevina, kalcija, vitamina B, kalija i probiotika.
No, imaju i nekoliko razlika. Kefir obično ima više masti nego jogurt, ali ima i više proteina i više probiotika. Također, rjeđi je i lakši je za konzumaciju od jogurta, koji je nešto gušće konzistencije.
Razlika je, naravno, i u samoj pripremi. Kefir se fermentira na sobnoj temperaturu, dok se mnoge vrste jogurta kultiviraju pod određenom toplinom.
Nadalje, kefir sadrži veći broj različitih vrsta zdravih bakterija, bolji je i za gastrointestinalni trakt, a aktivni kvasac koji se nalazi u kefiru također ima veće prehrambene koristi od onoga u jogurtu, navodi Healthline.
Iako konzumiranje kefira donosi obilje zdravstvenih koristi, moguće su i neke nuspojave. One uključuju zatvor i grčeve u trbuhu, a najčešće ih ljudi osjete nakon prve konzumacije kefira.
Nadalje, kefir se smatra sigurnim za djecu u dobi od jedne do pet godina, ali svakako bi prvo to trebala provjeriti s pedijatrom ili liječnikom opće prakse.
Djeca mlađa od godine dana ne smiju konzumirati mliječne proizvode od kravljeg mlijeka, ali zato smiju majčino mlijeko koje sadrži prirodne probiotike.
Osobe s autoimunim bolestima također trebaju razgovarati sa svojim liječnikom prije konzumacije kefira. Iako je bakterija u kefiru korisna za osobe s jakim imunološkim sustavom, ona može povećati infekcije ili pogoršati stanja kod onih čiji je imunološki sustav izvan ravnoteže.
U osnovi, kefir se proizvodi fermentacijom "kefirnih" zrna, koja nalikuju minijaturnim cvjetačama. Ta se zrna sastoje od kazeinskih i želatinoznih kolonija mikroorganizama koji se simbiotski uzgajaju.
Dominantna mikroflora su Saccharomyces kefir, Torula kefir, Lactobacillus caucasicus, Leuconostoc i mliječni streptokok koji se koristi u prehrambenoj industriji, a prisutan je i kvasac.
