Susjedni medij o hercegovačkoj rijeci: "Najbolje skrivena tajna ovog kraja"

Hrvatski portal Putni Kofer objavio je tekst o rijeci Sušici kod Trebinja, opisujući je kao jednu od najbolje skrivenih tajni tog kraja. Riječ je o pritoci Trebišnjice, smještenoj petnaestak kilometara istočno od grada, čija je voda smaragdno zelena i toliko bistra da se dno vidi gotovo kao kroz staklo.

Hladna i usred najvećih vrućina

Sušicu ne izdvaja samo boja vode. Riječ je o planinskoj rijeci koja ostaje hladna i tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci, u kraju u kojem temperature redovito prelaze 40 stupnjeva.

Upravo zato privlači brojne posjetitelje. Za Trebinjce, koji imaju oko 260 sunčanih dana godišnje, Sušica je jedno od najbližih mjesta za osvježenje bez odlaska na more.

Posebna bistrina vode povezana je s krškim tlom istočne Hercegovine. Voda prolazi kroz vapnenačke slojeve i pritom se prirodno filtrira, pa na površinu izlazi gotovo bez mulja i sitnih čestica.

Zbog toga se dno vidi i na većim dubinama, dok sunčeva svjetlost prolazi kroz vodu i odbija se od svijetlog dna, stvarajući karakterističnu zelenkastu, odnosno smaragdnu boju.

Foto: Gotrebinje / Rijeka Sušica

Prirodni bazeni i stari kameni most

Tok Sušice nije ujednačen. Na više mjesta prekidaju ga kaskade i manji slapovi, a između njih voda je izdubila proširenja koja podsjećaju na prirodne bazene.

Ta su mjesta mještani s vremenom pretvorili u kupališta. Najveće i najpoznatije zove se Jazina, a uz njega postoji i nekoliko manjih kupališta. Uz rijeku se nalazi i uređeno mjesto za kampiranje.

Sušica je poznata i među ribolovcima jer je voda bogata ribom.

Dijelovi rijeke prolaze u blizini naselja, dok se drugi provlače kroz gustu šumu, bez kuća na vidiku. Upravo zbog tih skrovitih dijelova često se opisuje kao skrivena rijeka.

Ni njezina dužina nije pouzdano utvrđena. Riječ je o manjem vodotoku koji vijuga kroz krški teren, a dio njegova toka prolazi podzemno, što otežava precizna mjerenja.

Na Sušici se nalazi i kameni most u selu Vučija, poznat kao Rimski most. Ipak, taj naziv nije sasvim precizan jer se, prema procjenama struke, most vjerojatno gradio u 13. stoljeću, dakle u srednjem vijeku.

Ime je dobio jer se nalazi na trasi starog rimskog puta koji je vodio od Dubrovnika prema Crnoj Gori. Građen je od tesanog kamena, s gornjim lukovima od sige, između dvije stijene.

Godine 2022. proglašen je nacionalnim spomenikom, ali je istodobno uvršten i na popis ugroženih spomenika zbog lošeg konstruktivnog stanja.

Trebinje je od Dubrovnika udaljeno tridesetak kilometara, a po klimi je bliže primorju nego unutrašnjosti. Široke ulice s platanama, kamene kuće i ritam života podsjećaju na obalne gradove, iako grad nema more.

Prvi put se spominje u 10. stoljeću pod imenom Tribunija, a nalazio se na karavanskom putu koji je povezivao Kotor i Dubrovnik s unutrašnjošću Bosne.

Ono što susjedni mediji danas predstavljaju kao skrivenu tajnu Hercegovine, za Trebinjce je već dugo uobičajeno mjesto ljetnog odmora i osvježenja.