Stvorio je najkompleksniji sustav u povijesti filozofije

Jedan od najvažnijih i najutjecajnijih europskih filozofa, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, rođen je na današnji dan, 27. kolovoza 1770. godine u Stuttgartu.

Skupa sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Hegel je utjecao na pisce široko različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger).

Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili "dijalektika", "apsolutni idealizam", "dijalektika Gospodara/Roba", "etički život" te važnost povijesti.

Potekao je iz činovničke obitelji. Nakon gimnazije u Stuttgartu, upisao je 1788. studij u protestantskom seminaru u Tübingenu, gdje se sprijateljio s F. Hölderlinom i F. W. J. Schellingom, dijeleći s njima oduševljenje za grčku antiku i Francusku revoluciju.

Promoviran u magistra nakon dvogodišnje filozofske izobrazbe, a 1793. završio teološki studij. Tri je godine boravio kao kućni učitelj u Bernu, pa je anonimno objavio svoj prvi tiskani tekst, prijevod i komentar pamfleta bernskoga pravnika Carta (1798) o političkim odnosima u kantonu Vaud.

Značajnu ulogu u oblikovanju Hegelovih filozofskih postavki imao je Hölderlin, čijim je posredovanjem bio kućni učitelj u Frankfurtu 1797–1800.

Na poziv Schellinga, Fichteova nasljednika na katedri, preselio se početkom 1801. u Jenu, gdje je habilitirao radom o filozofiji prirode O putanjama planeta (De Orbitis Planetarum) te predavao kao privatni docent, potom 1805. kao izvanredni profesor.

Prvo je objavljeno Hegelovo filozofsko djelo spis Razlika između Fichteova i Schellingova sustava filozofije (Differenz des Fichte’schen und Schelling’schen Systems der Philosophie, 1801). S tada već poznatim Schellingom uređivao je Kritisches Journal für Philosophie, u kojem je objavio filozofske rasprave Vjera i znanje (Glauben und Wissen), Odnos skepticizma prema filozofiji (Verhältnis des Skeptizismus zur Philosophie) i O znanstvenim načinima obradbe prirodnoga prava (Über die wissenschaftlichen Behandlungsarten des Naturrechts).

Potkraj jenskoga razdoblja raskinuo je sa Schellingom kritikom njegove filozofije u prvome velikom tiskanom djelu, Fenomenologiji duha (Phänomenologie des Geistes, 1807), jednom od najznamenitijih djela svjetske filozofije, u kojem je kritizirao izravno poimanje apsoluta u intelektualnom zoru kao »ispaljeno iz pištolja«.

Potporom prijatelja F. I. Niethammera postao je iste godine urednikom dnevnih novina u Bambergu, a 1808. profesorom i ravnateljem gimnazije u Nürnbergu. Za nastavu u završnim razredima gimnazije koncipirao je Filozofijsku propedeutiku (Philosophische Propädeutik), koju je prvi put iz njegove ostavštine objelodanio K. Rosenkranz 1840. U Nürnbergu je tiskao središnje djelo svojega filozofskog sustava, Znanost logike (Wissenschaft der Logik, I–III, 1812–16).

Godine 1816–18. Hegel je bio profesor filozofije na Sveučilištu u Heidelbergu, gdje je objavio prvu inačicu filozofskog sustava u obliku Nacrta enciklopedije filozofskih znanosti (Enzyklopädie der philosophischen Wissenschaften im Grundrisse, 1817).

Preuzevši 1818. u Berlinu Fichteovu katedru za filozofiju, posvetio se sustavnoj razradbi političke filozofije, objelodanjene 1821. u kompendiju Osnovne crte filozofije prava (Grundlinien der Philosophie des Rechts).

Na osnovi bilješki s njegovih predavanja njegovi učenici i izdavači poslije su priredili knjige Predavanja o povijesti filozofije (Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie, uredio K. L. Michelet, 1833), Predavanja o filozofiji svjetske povijesti (Vorlesungen über die Philosophie der Weltgeschichte, uredio G. Lasson, I–IV, 1917–20) i dr. Pisao je i rasprave o događajima svojega doba, a posljednje mu je objavljeno djelo O engleskom reformskom zakonu (Über die englische Reform-Bill).

Hegel je umro u Berlinu 14. studenoga 1831. godine, tako da će se ove godine navršiti 190 godina od njegove smrti. Prošle je godine obilježena 250. obljetnica Hegelova rođenja.

Opširnije OVDJE.