S dolaskom pravih ljetnih dana Mostarci i Mostarke sve više uživaju na otvorenom zraku. U prirodi, na moru, u okolnim kafićima, u šetnji s bližnjima, u dokolici,... Ljetni mjeseci definitivno sa sobom donose dobro raspoloženje, no na umu moramo imati i štetni učinak sunčevog zračenja, te se na vrijeme zaštiti od istog.
Liječnica Andrea Čarapina za Bljesak.info je govorila o tome kako nastaju sunčanica i toplinski udar, koji su simptomi, te kako se liječiti od ovih pojava.
Izloženost sunčevim zrakama u vremenskom periodu od 10:00 do 17:00 h može dovesti do akutnog oštećenja mozga, u narodu poznatijeg kao sunčanica. Ona je opasno stanje koje tako lako možemo spriječiti - nošenjem modnog /medicinskog dodatka poput kape ili šešira. Od iznimne je važnosti zaštiti glavu, posebno potiljak glave. Ovo pravilo se odnosi na sve nas, a od esencijalne je važnosti za djecu, starije osobe, te kronične bolesnike.
Sunčanicu karakteriziraju glavobolja, crvenilo lica, mučnina, ošamućenost, te povraćanje. Nakon par sati od izloženosti glave suncu, može se javiti nesvjestica, halucinacije i ukočen vrat.
Povrijeđenu osobu je potrebno prenijeti u hlad, osloboditi viška odjeće, te ju rashladiti. Preporučeno je staviti hladne obloge (mokre ručnike), te potencirati hladne napitke (ako je pacijent pri svijesti). Nakon pružanja prve pomoći, osobu je potrebno uputiti na pregled u ambulantu obiteljske medicine, gdje će liječnik odlučiti o daljnjem tretmanu ovisno o težini kliničke slike. Preporuke za kućno liječenje obuhvaćaju odmaranje u zamračenoj i rashlađenoj prostoriji, mirnom okruženju bez glasnih zvukova i svjetlećih ekrana.
Ekstremno visoke temperature, posebno uz visoku vlažnost zraka dovode do zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od pregrijavanja. Tijekom vrelih (mostarskih) dana dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja tijela. Unatoč inicijalno poželjnoj funkciji, pretjeranim znojenjem dolazi do gubitka tekućine i elektrolita, te mogu nastati toplinski grčevi i toplinska iscrpljenost. Grčevi i slabost nisu ozbiljno stanje, ali su nam svakako alarm kako radimo nešto pogrešno. Pri nastavku izlaganja visokim temperaturama, organizam više nije u stanju regulirati temperaturu tijela, te dolazi do izrazitog pregrijavanja (tjelesna temperatura raste i preko 40°C), što može imati ozbiljne posljedice na mnoge organe.
Simptomi se mogu razviti postupno, no mogu nastati i naglo. U slučaju tjelesne temperature iznad 40°C, intenzivne glavobolje, nesvjestice, ošamućenosti, crvene, vruće kože bez pojave znojenja, mučnine, povraćanja, grčeva, ubrzanog rada srca i/ili plitkog disanja ODMAH posumnjajte na toplinski udar!
Potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć, jer je toplinski udar ozbiljno stanje, koje zahtijeva liječničku intervenciju. U međuvremenu, do dolaska liječnika, potrebno je rashladiti osobu (hladnija prostorija, hladne obloge, hladni napitak). U slučaju povraćanja, osobu postaviti u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Hlađenje je potrebno nastaviti sve dok tjelesna temperatura ne padne na normalnu vrijednost (
Potencirajte lagane, prozračne (pamučne) materijale, koji omogućuju znojenje i UVIJEK zaštitite glavu kapom, šeširom ili kačketom.
Za vrijeme velikih vrućina, vrijeme provodite u klimatiziranim prostorijama. Gdje god idete, zapamtite da nosite bočicu s vodom, kako bi spriječili dehidraciju i pravovremeno rashladili tijelo!
Izbjegavajte direktno izlaganje sunčevim zrakama i visokim temperaturama. Teži fizički napor koji dovodi do pregrijavanja ostavite za neke hladnije dane (ili sate), te pripazite na prehranu. Hrana treba biti laganija, obroci manji. Antidehidracijski djelujte izotoničnim napitcima. Pripazite na kožu kremama sa zaštitnim faktorom, i uz sve ove savjete, uživajte u svom omiljenom godišnjem dobu :).
