Nastupio je sveti muslimanski mjesec ramazan. Mnogi vjernici islamske vjeroispovijesti od zore do zalaska sunca poste, odriču se hrane, pića i drugih ovozemaljskih zadovoljstava zarad duhovne obnove.
Da biste postili potrebna je prije svega disciplina, odgovornost i namjera da se ovim odricanjem približite Bogu. To znači da ćete ove godine postiti nešto malo manje od 13 sati dnevno.
Obzirom da se radi o zahtjevnom periodu, posebice za sve one koji su fizički aktivni, bez obzira da li su profesionalni sportaši ili rekreativci – pitali smo nutricionisticu Marijanu Zubac što bi se trebalo promijeniti tijekom ramazanskog posta po pitanju ishrane, odnosno kako zadovoljiti sve potrebe organizma a ispoštovati aspekt duhovne obnove.
Zubac je mišljenja da kao i u svakoj religiji prije svega treba raditi na duhovnoj obnovi organizma.
''Iftar bi trebalo započeti s najvažnijim nutrijentom koje je tijelu treba, tj. vodom. Nakon toga lagano podizati šećer u krvi koji je nizak nakon cjelodnevnog posta. To je najbolje s datuljama. Dakle voda plus datulje za početak. Nakon toga treba pustiti organizam nekih 20-ak minuta da se tijelo oporavi'', kazala je Marijana Zubac za Bljesak.
Ona pojašnjava da bi nakon toga najbolje bilo pojesti glavni obrok, odnosno nešto najsličnije ručku.
''Četvrtina tanjura bi trebali biti ugljikohidrati, lako probavljivi bez previše masnoća i umaka. To ne bi trebao biti 'težak' obrok. Druga četvrtina tanjura su proteini i pola tanjura povrće. Bilo bi dobro pojesti svježu salatu začinjenu limunovim sokom i maslinovim uljem, a potom nakon sat ili dva nešto slatko''.
Nutrcionistica iz Mostara kaže i kako voli navesti sutlijaš kao tradicionalan primjer zdravog međuobroka, a koji se može pripremiti s bademovim mlijekom.
''Riža, malo vanilije i bademovo mlijeko, to je odličan desert koji vraća energiju i dat će miran san'', dodaje ona - napominjući da za sehur predlaže ''primjer doručka''.
''Predlaže se sve što spada u rang doručka ili jaja koja nas dugo mogu držati sitima, sa salatom i integralnim kruhom. Može i obilnija zobena kaša, ali i kvalitetan sendvič s purećom šunkom, sirom i povrćem'', rekla je nutricionistica koja inače u svom poslu mnogo radi sa sportašima.
Zubac ističe da su za post ipak ključni mentalna snaga i samokontrola, te da je ona osobno mišljenja da se ''u cijeloj priči treba čuvati i imunitet''.
''Vrlo često se dogodi da imunitet pada, pojavljuju se herpesi, događa se nerijetko pad mišićne mase – što su veliki izazovi kad postite. No, to se ne mora dogoditi ukoliko se vodi računa o ishrani i imunitetu'', ističe Zubac.
Mostarac Feđa Klarić, inače profesor sporta redovno trenira više od 20 godina. Kako kaže za naš portal, on aktivno trči od 2016. godine s najavom prvog Mostarskog polumaratona. Također ide u teretanu, bavi se planinarenjem, prakticira sportove s loptom itd. Klarić prakticira i post, a trening ne izostavlja ni tijekom ramazana.
''Treninzi tijekom ramazana su mi smanjenog intenziteta i obima, odnosno laganiji su. Važno je biti aktivan, zadržati formu, ne gubiti snagu i mišićnu masu. Kada je tijelo naviklo na redovnu fizičku aktivnost, vrlo brzo se prilagodi i na rad bez nutrijenata i vode'', kazao je ovaj Mostarac za Bljesak.info.
Napominje i da se njegova ishrana tijekom ramazana ne razlikuje značajno, u odnosu na razdoblje godine kad ne posti.
''Ishrana se ne razlikuje značajno, osim u tome što je vremenski interval za njen unos skraćen. Važno je unijeti i zadovoljiti sve makronutrijente (bjelančevine, hidrate i masti) kao i dovoljne količine vode i elektrolita (natrij, kalij i magnezij). Tijekom posta i treninga povećam unos suplemenata (vitamini i minerali, omega-3, NAC) da bih izbjegao pad imuniteta'', navodi Klarić.
S aspekta znanosti tijekom ramazana u organizmu se događa pročišćenje i oslobađanje od toksina.
Nutriconistica Marijana Zubac kaže i da se u posljednje vrijeme često miješa post i detoks organizma, ali i post s autofagijom.
''Motiv jednog i drugog nije isti prije svega. Detoks organizma može biti iz zdravstvenih razloga, mode ili trenda, ali post je odricanje u svrhu duhovnog rasta. To se mora razdvojiti'', kaže ona i pojašnjava razliku između posta i sve popularnije autofagije.
''36-i sat se događa reciklaža stanica i to zovemo autofagijom. Dakle misli se na 36-i sat od posljednjeg zalogaja. Ali ne možemo reći da ramazanski post za rezultat ima autofagiju, tj. reciklažu. Rezultat posta je pročišćenje tijela i organizma, te obnova cijelog organizma. Vrlo često se dogodi i gubitak kilaže''.
Nutricionistica ističe da se treba voditi računa o mršavljenju, jer ''nije isto smršati gladovanjem pošto se gubi mišićna masa, a takav vid posta može biti opasan za sportaše.''
''Sportaši koji su u profesionalnom angažmanu, a trening im se ne može prilagoditi postu – ne bi trebali postiti ovoliko sati. Surađujem sa sportašima koji ipak odluče postiti, jer ne možete vi ulaziti u osobni odnos s Bogom i nečiju duhovnost i nemam pravo reći: 'ne smiješ'. Ali mogu reći da je opasno za imunološko stanje sportaša i za pad mišićne mase, što dovodi do iscrpljenosti. U tom slučaju se ide na štetu organizma, što smatram da nijedna religija i vjera ne zagovara'', rekla je Zubac.
Feđa Klarić je mišljenja da ukoliko redovno trenirate i aktivni ste tijekom cijele godine, možete to biti i tijekom ramazana. No, trening se ipak razlikuje u odnosu na razdoblje kad se ne posti. Napravi se određena prilagodba.
''Ne mora to biti intenzivan trening, dovoljna je neka aktivnost koja će nas pokrenuti i odgovorno tvrdim da će te se nakon iste osjećati bolje i da će vam biti lakše podnijeti i sam post. Kada nešto odlučimo i um "natjeramo" na to, tijelo se brzo prilagodi i privikne. Probajte...'', poručuje on.
Nutrucionistica Zubac za kraj svima onima koji poste poručuje da ne trebaju jesti posebnu hranu, ali da ona treba biti podijeljena po prioritetima.
