Novine se, unatoč dostupnosti vijesti na novim medijima, kod nas još uvijek čitaju, ali i kupuju. Anketa portala Bljesak.info pokazala je kako se domaće tiskovine ne trebaju brinuti za budućnost.
Od 1.613 čitatelja portala Bljesak.info, koliko ih je sudjelovalo u anketi, njih 1.262 redovito čita novine. Od toga broja, 783 redovito ih i kupuje dok 479 svakodnevno čita novine, ali ih ne kupuje. Novine ne čita 351 onih koji su sudjelovali u anketi.
Naime, budućnost tiskanih medija više se puta stavljala pod upitnik, nakon što je Internet preuzeo primat u međuljudskoj komunikaciji i prenošenju informacija.
Tako je UN-ova Organizacija za intelektualno vlasništvo predvidjela kako će novine u potpunosti nestati do 2040. godine, ali i da će tiskovine u Sjedinjenim Američkim Državama isčeznuti već za četiri godine. Tamo se već izdaje više elektronskih nego tiskanih izadanja, pa bi papirnato štivo bi prema predviđanjima UN-a u SAD-u nestalo već 2017.
I medijski tajkun Rupert Murdoch uvjeren je da će isčeznuti tiskana izdanja za dvadesetak godina. On smatra da je ''ubojica'' novina razvoj tehnologije, ali i sve veći propisi nametnuti tiskovinama.
Svoj kraj već su doživjele i neke od najvećih novina na svijetu. U studenom prošle godine ugasio se Newsweek, čuveni tjednik iz New Yorka, koji se s papira, nakon osamdeset godina tiskanog izdanja, odlučio u potpunosti ''prebaciti'' na Internet.
I druge velike tiskovine u borbi su za opstanak. Krajem prošle godine objavljeni su podaci da je njemački Bild izgubio 5,5 posto čitatelja, dok je Der Spiegel izgubio sedam posto čitatelja, a Njemačka je ostala bez dvaju novina. Ugasili su se Frankfurter Rundschau te Financial Times Deutschland za kojeg u udruženju Njemačkih izdavača novina kažu da se, iako nikad profitabilan, nije snašao u digitalnoj eri.
Španjolski El Pais pokušava se spasiti otkazom trećini uposlenih i smanjivanjem naklade, a britanski Guardian i The Sun već godinama bilježe milijunske gubitke.
Francuski France-Soir je ugašen, a La Tribune se iz tiskanog izdanja preselio u tjedno internet izdanje.
Ni kod nas nije svijetla budućnost pred tiskanim medijima. No, nikada nije ni bila. Budući da u BiH postoje tri istine o istoj stvari, tiskovine su usmjerene na ''svoje'' čitateljstvo, a tužna je činjenica da u Bosni i Hercegovini, pojedina mjesta u središnjoj Bosni dospijevaju u medije s pričom kako kod njih novine dolaze s danom zakašnjenja.
Prema tome, ali i prema sadržajima, moglo bi se reći da novine u Bosni i Hercegovini još uvijek misle na jučer.
