Osmanski osvajač Ahmed-paša okupio je 1530. veliku vojsku od oko 10.000 vojnika s namjerom da osvoji Poljičku Republiku koja je obuhvaćala područje istočno od Splita, točnije od Žrnovice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja. Poljička Republika svoju neovisnost čuvala je još od 13. stoljeća.
Mila Gojsalić bila je djevojka iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Paša ju je oteo i u svom taboru silovao. Da bi se osvetila, ona je 27. ožujka zapalila skladište baruta u osmanskom taboru.
Poginuli su i ona i paša i mnogi njegovi časnici. Ostatak osmanske vojske bio je tako zbunjen da su ih Poljičani iznenada napali i uspjeli poraziti, a svoju Republiku uspjeli su sačuvati do 1807. kada je njihov otpor slomio francuski maršal Marmont.
Miloj Gojsalić u čast održava se u Kostanju svake godine manifestacija Dani Mile Gojsalić. O njoj je pisao August Šenoa. Njezinu skulpturu isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.
I danas u selu Kostanj žive Gojsalići. Godine 2006. u Kostanju je osnovana Udruga "Poljička junakinja Mila Gojsalić". Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.
Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja "Mila Gojsalić" osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta.
Među dosadašnjim dobitnicima su Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Ante Gotovina, Ivan Perišić, Stipe Božić, Ljubo Stipišić i drugi.
