Anegdota, u kojoj možda ima i ponešto istine, govori kako je neimenovani izbjeglica iz BiH došavši u Švicarsku “zatemeljao” kuću u prirodi na obali jednog švicarskog jezera. Zbunjeni Švicarci nisu mogli vjerovati da je netko to uradio i pokušali su srušiti bespravno izgrađenu kuću, ali među zakonima nije bio predviđeno takvo ponašanje, tako da je izbjeglica završio kuću, a Švicarci su morali mijenjati zakon.
Ostavimo švicarske probleme Švicarcima, a osvrnimo se na slične probleme na ovim prostorima. Iako Jugoslavije nema već više od 20 godina, prostor nekadašnje države je ostao jedinstven u mnogočemu. Obrasci ponašanja po nekim pitanjima su zajednički skoro svim zemljama nekadašnje “Juge”, a bespravna gradnja ili legalna gradnja nakaradnih objekata su jedni od njih.
Među tim primjerima se posebno izdvaja glavni grad Makedonije Skoplje u kojem lokalna vlast troši milijune eura kako bi dala “europski” štih gradu. Iako je Skoplje nakon katastrofalnog potresa izgrađeno u modernističkom stilu po projektima svjetski poznatog japanskog arhitekta Kenzo Tangea, to nije bilo dovoljno tamošnjim vlastima, pa su centar grada napunili spomenicima Aleksandru Velikom, Filipu II. Makedonskom, Ćirilu i Metodu, Justinijanu i još nekim likovima iz pradavne povijesti.
Osim toga, za potrebe vojske na povratku iz ratnih pobjeda izgrađena je i Trijumfalna kapija, a zgrade sudova, muzeja, ministarstava i vodovoda su na početku XXI. stoljeća izgrađene u baroknom stilu.
I dok Makedonci modernu arhitekturu uništavaju milijunski vrijednim kičastim spomenicima, drugi nagrđuju izvornu baštinu “modernim” strukturama.
Tako je prije nekoliko dana na Korčuli izbio skandal zbog ogromnog betonskog tržnog centra koji nadvisuje stari dio grada.
Ni Banja Luka nije ostala imuna na takve stvari, pa je, također u posljednjih nekoliko dana, na vidjelo isplivala inicijativa izgradnje stambeno-poslovnog centra na mjestu gradskog parka. Treba podsjetiti i kako su tamošnje gradske vlasti već ranije dozvolile izgradnju sličnog objekta na mjestu dječjeg igrališta.
U Hrvatskoj je već ranije veliku buru izazvala gradnja tržnog centra na zagrebačkom Cvjetnom trgu.
Ovo su samo neki najistaknutiji primjeri u posljednje vrijeme, a o moru manjih objekata koji nagrđuju sredinu u kojoj se nalaze nećemo govoriti, jer bi ih bilo nemoguće sve nabrojati.
Mostar također nećemo spominjati u ovome tekstu, jer je dovoljno proći kroz grad i “diviti” se autohtonoj arhitekturi bespravno/pravnih građevina.
“Das ist Balkan” rekli bi Švicarci iz njemačkog kantona.
