Promjene u prehrani mogu značajno poboljšati vaše zdravlje, no u svijetu prepunom savjeta raznih influencera i "stručnjaka" koji često nisu utemeljeni na znanstvenim istraživanjima, poruke su često zbunjujuće i mogu napraviti više štete nego koristi.
Evo četiri znaka da ste možda pretjerali sa svojom dijetom, kao i 4 primjera dijeta koje su često prejake.
Česta pogreška kad ljudi odluče mijenjati prehranu jest da si zadaju prevelike i nerealne ciljeve odjednom. Lakše je upasti u zamku potpune promjene prehrane koju je gotovo nemoguće dugoročno održavati.
Bolje je postaviti manje, kratkoročne ciljeve i uvoditi postupne promjene koje se mogu nadograđivati. Niz malih uspjeha često vodi do učinkovitijih i trajnih rezultata.
Sve je veći pokret prema biljnoj prehrani, no poruke oko toga znaju biti zbunjujuće. Unošenje više biljnih namirnica poput voća, povrća, žitarica, orašastih plodova i mahunarki povećava unos vlakana, zdravih ugljikohidrata, masti i antioksidansa.
No to ne znači da morate potpuno izbaciti životinjske proizvode. Poruka da su biljke dobre, a životinjska hrana loša, nije istinita.
Veganstvo donosi brojne zdravstvene koristi poput boljeg zdravlja crijeva, gubitka težine i bolje kontrole inzulina kod dijabetičara, no vegani često riskiraju manjak važnih nutrijenata poput vitamina B12, proteina, željeza i vitamina D.
Također, veganska prehrana može biti izazovna za one izbirljive u hrani. A ako se hranite samo kokosovim uljem i pomfritom, nema velike koristi za zdravlje. Sve vrste hrane, i biljne i životinjske, mogu biti dio zdrave prehrane.
Dakle, povećajte unos biljaka, ali nema potrebe da potpuno izbacite nemasne mliječne proizvode, jaja i meso.
Izbacivanje cijelih skupina hrane uvijek treba biti znak za uzbunu. Dijetni planovi s popisima "zabranjenih" namirnica samo otežavaju pravilnu prehranu. Dugoročno, ovakve dijete mogu dovesti do nedostatka nutrijenata.
Naravno, neke bolesti poput celijakije zahtijevaju izbjegavanje određenih namirnica, ali oprez je potreban kad netko bez stručnog znanja tvrdi da su neke skupine hrane “loše”, a pritom nema istraživačke potvrde.
Je li vaša prehrana dio zdravog životnog stila ili nezdrava opsesija? Odabir hrane ne bi smio biti stresan niti oduzimati previše vremena. Pokušajte jesti svjesnije i posvetite pažnju svom tijelu i umu.
Jedite polako, uživajte u hrani i prije nego posegnete za kasnim grickalicama, zastanite i zapitajte se jeste li stvarno gladni ili vam je dosadno, umjesto da opsesivno brojite koliko badema ste pojeli.
Evo pet primjera dijeta koje su previše restriktivne i koje ne biste trebali slijediti ako želite dugoročno zdravlje:
Ova dijeta s vrlo malo ugljikohidrata je izrazito restriktivna i može donijeti ozbiljne zdravstvene rizike ako se prakticira duže vrijeme.
Društvene situacije i vježbanje mogu postati izazovni, a unos vlakana i ostalih važnih nutrijenata često je nezadovoljavajući.
Varijacija na temu povremenog posta koja dopušta samo jedan obrok dnevno. Nagurati sve kalorije i nutrijente u jedan obrok teško je i nezdravo.
Dijeta bazirana gotovo isključivo na mesu, s vrlo malo ugljikohidrata i visokom količinom zasićenih masti.
Izbacivanje biljnih namirnica može dovesti do nedostataka nutrijenata i problema sa zdravljem mozga, kostiju i crijeva.
Bilo da je klasična ili veganska verzija, ova dijeta obećava brzo mršavljenje na način koji nije održiv.
Konzumacija vrlo malih količina "čudnih" namirnica, čak i na nekoliko dana, može dovesti do gubitka mišićne mase i pada energije.
Dijeta iz 1980-ih bazirana na jednom "normalnom" obroku dnevno i konzumaciji shakeova i niskokaloričnih grickalica ostatak dana, piše Food Network.
Ne podržava zdrave prehrambene navike niti pomaže u stvaranju dugoročnih zdravih obrazaca.
