VIDEO | Preko Neretve s lopatama umjesto vesala: Priča o oslobađanju Bijelog polja
Kako je Prva bojna HVO-a tijekom Lipanjskih zora 1992. godine prešla Neretvu u gumenim čamcima koristeći lopate umjesto vesala, jedna je od tema o kojima je govorio povjesničar, ratni zapovjednik i doktor znanosti dr. sc. Marijan Mandić u petoj epizodi podcasta Svjedok.
U razgovoru s Ilijom Vrljićem Mandić se prisjetio događaja iz lipnja 1992. godine, kada su hrvatske snage pokrenule operacije oslobađanja prostora Bijelog polja i doline Neretve. Govoreći o ulozi Prve bojne HVO-a, opisao je pripreme i tijek akcije prelaska Neretve.
Prema njegovim riječima, pripadnici postrojbe koristili su gumene čamce, a zbog nedostatka opreme i obične lopate kao vesla. Akcija je rezultirala oslobađanjem važnih položaja s kojih su srpske snage kontrolirale prostor Bijelog polja i prilaze Mostaru.
Zarobljavanje časnika JNA
Mandić je podsjetio i na događaje koji su uslijedili nakon oslobađanja tog područja, među kojima je bilo zarobljavanje pukovnika JNA Lalovića te skupine oficira i vojnika JNA.
Govoreći o vojnom značaju operacije, istaknuo je da je oslobađanje Bijelog polja predstavljalo jedan od ključnih koraka u uspostavljanju nadzora nad dolinom Neretve i stvaranju preduvjeta za daljnje djelovanje hrvatskih snaga tijekom Lipanjskih zora.
Počeci organiziranja obrane
U emisiji se osvrnuo i na razdoblje prije početka otvorenih sukoba, prisjećajući se formiranja prvih političkih i obrambenih struktura na području Bijelog polja i Mostara.
Posebno je govorio o ulozi pokojnog pukovnika Pere Hrkaća, koji je sudjelovao u organiziranju obrane i izradi prvih planova rasporeda snaga na prostoru od Drežnice do Mostara.
O ratu i poslijeratnom razdoblju
Kao povjesničar koji se godinama bavi istraživanjem ratnih događaja u Hercegovini, Mandić je iznio i svoja viđenja političkih okolnosti koje su prethodile hrvatsko-bošnjačkom sukobu te govorio o dokumentima koje je proučavao tijekom znanstvenog rada.
Dio razgovora posvećen je i njegovom osobnom ratnom iskustvu. Prisjetio se teškog ranjavanja na području Bijele tijekom 1993. godine, kada je stradao od aktiviranja mine, nakon čega je uslijedilo dugotrajno izvlačenje s nepristupačnog terena Prenja.
Važnost Bijelog polja za Mostar
U završnom dijelu emisije Mandić je govorio o gospodarskoj i strateškoj važnosti Bijelog polja za Mostar, istaknuvši značaj hidroenergetskih objekata i prometnih pravaca koji prolaze tim područjem.
Osvrnuo se i na probleme s kojima se taj prostor suočava danas, uključujući demografsko pražnjenje, gospodarski razvoj i potrebu stvaranja uvjeta za ostanak mladih ljudi.
