Film o kraljici Katarini Kosači-Kotromanić bit će prikazan u Brusa bezistanu
Projekcija kratkometražnog filma, nastalog prema romanu Nataše Bartula Hébert pod nazivom "Majka Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić", bit će upriličena u srijedu, 5. kolovoza, u 19:30 sati u Brusa bezistanu.
Katarinin put
Priča prati Katarinin put od Kozograda do Rima. To nije samo priča o kraljici koja je ostala bez svoje domovine, nego i priča o majci, o Bosni i o nadi koja nadilazi vrijeme. Film je nastao uz pomoć umjetne inteligencije, korištene kao tehnološkog alata za pripovijedanje i oživljavanje ove povijesne priče.
"Majka Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić" povijesni je kratkometražni film, nastao prvenstveno prema istoimenom romanu književnice Nataše Bartula Hébert, nadopunjen odabranim motivima i scenama iz njezina romana "Dubrovnik, grad nabožićki", kao i rezultatima višegodišnjeg istraživanja života kraljice Katarine Kosače-Kotromanić, Bosanskog Kraljevstva i srednjovjekovne Bosne.
Film oživljava život kraljice Katarine, najvoljenije bosanske kraljice i jedne od najznačajnijih osoba bosanske srednjovjekovne povijesti. Kroz njezinu osobnu tragediju, gubitak supruga, kraljevstva, djece i domovine, ispričana je i priča o sudbini Bosne u njezinim najtežim trenucima.
Povijesna priča
Film prati Katarinin put od Kozograda, preko Drijeva, Dubrovnika i Splita, sve do Rima, gdje u izbjeglištvu piše svoju posljednju oporuku i ostavlja zavjet budućim naraštajima. Istodobno, kroz uspomene oživljavaju posljednji dani srednjovjekovne Bosne, pad Bosanskog Kraljevstva, sudbine bosanske vlastele i bol majke kojoj su djeca nasilno odvedena.
Kroz pažljivo rekonstruirane srednjovjekovne ambijente, autentične povijesne izvore, snažne dijaloge i originalnu glazbu Borisa Bartule, kao i Natašine skladbe, film ne prikazuje samo pad jednog kraljevstva, nego i svijet koji je stoljećima gradio svoj identitet, jezik, kulturu i duhovnost.
Pojedine scene, dijalozi i likovi nastali su spajanjem povijesnih izvora i književne imaginacije, s ciljem da se što vjernije dočara duh jednoga vremena.
Iako je film nastao uz pomoć suvremenih alata umjetne inteligencije, njegova duša ostala je potpuno ljudska. Umjetna inteligencija korištena je kao kreativni alat za izgradnju vizualnog svijeta filma, dok su umjetno generirani glasovi zamijenjeni autentičnim glasovima glumaca, novinara, književnika, spikera, umjetnika i prijatelja projekta. Upravo su oni svojim glasovima likovima podarili emociju, toplinu i uvjerljivost, pretvorivši tehnologiju u sredstvo koje služi umjetnosti, priopćeno je iz Muzeja Sarajeva.
