Što se prodaje?
Agencija za sigurnost hrane svjesna postojanja patvorenog meda; kineski med ne spominju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Početkom ove godine pisali smo o pojavi patvorenog meda na policama trgovina u Bosni i Hercegovini, konkretno meda koji je iz Kine došao u BiH i koji se na policama prodaje za svega nekoliko KM.
To su nam potvrdili i lokalni pčelari iz Čapljine, Neuma, Stoca, Ljubinja... pa smo odgovor na pitanje kako je taj med došao na police potražili od Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Poduži odgovor mogao bi se sažeti ukratko u jednu rečenicu – Agencija je sigurna da patvorenog meda ima na policama BiH, putem nadležnih tijela pokušavaju suzbiti njegovu pojavu, a pitanje pojave meda iz Kine u odgovoru nisu ni spomenuli.
Iz Agencije su se pozvali na razne Pravilnike, detaljno ih tumačeći i obrazlažući nam zašto su oni dobri te zašto postoje i kako mogu pomoći da se zaštite lokalni pčelari.
Tako navode da je na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo Pravilnik o medu i drugim pčelinjim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, br. 37/09, 65/10 i 25/11) i Pravilnik o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 37/09).
''Pravilnikom o medu i drugim pčelinjim proizvodima posebno se zabranjuje dodavanje drugih prehrambenih sastojaka medu, uključujući prehrambene aditive ili bilo kakve druge dodatke. Također, zabranjuje se uklanjanje sastavnih dijelova karakterističnih za med uključujući polen, osim ako je takvo uklanjanje neizbježno pri uklanjanju stranih materija'', stoji na početku odgovora koji potpisuje director Džemil Hajrić.
Ima patvorenog meda, ali ...
Dodaje se kako, prema dostupnim statističkim podacima, ''tržišna niša meda u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, a proizvođači, ali i potrošači u našoj zemlji, kao i u ostatku Europe, suočavaju se s pojavom falsificiranja (patvorenja) meda''.
''Radi stjecanja ekonomske dobiti, nesavjesni proizvođači koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist. Iako je potencijalni rizik od patvorenja meda po zdravlje ljudi nizak, takve prakse obmanjuju potrošače, a poštene proizvođače meda dovode u nepovoljan položaj u odnosu na one koji se služe nepoštenim postupcima i medu dodaju nedozvoljene i jeftine sastojke te na taj način utječu i na cijenu meda'', stave su iz Agencije.
Na naše pitanje kako se tome može stati u kraj, navode kako su za provedbu službenih kontrola zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u Bosni i Hercegovini, uključujući i med, mjerodavna inspekcijska tijela u sastavu entitetskih, županijskih, gradskih i općinskih uprava i službi za inspekcijske poslove.
Brojke i analize
Zanimale su nas i brojke i stastistika kontrola, pa smo dobili zanimljiv odgovor i usporedbe s ranijim godinama.
''Na temelju podataka o laboratorijskim analizama hrane koje Agencija prikuplja u suradnji s laboratorijama, u 2023. godini ukupno je analizirano 258 uzoraka meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 15 uzoraka (5,81%) nije u skladu s važećim propisima. Najčešći uzroci nesukladnosti kod analiziranih uzoraka bili su sastav meda i mikrobiološki parametri. Obzirom da su navedeni rezultati laboratorijskih analiza prikupljani za potrebe procjene rizika, isti ne obuhvaćaju podatke o podrijetlu analiziranih uzoraka'', naveli su iz Agencije i uputili nas da se za navedene informacije obratimo mjerodavnim inspekcijskim tijelima.
Dodaju kako se s pojavom patvorenja meda suočavaju se sve zemlje u našoj regiji, kao i u Europskoj uniji.
''Prema rezultatima koordinirane akcije koja je provedena u 16 zemalja EU, Švicarskoj i Norveškoj na inicijativu Generalnog direktorata za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije (DG SANTE), od 320 uzoraka meda uzorkovanih u razdoblju od studenoga 2021. do veljače 2022. godine, 147 uzoraka (46%) nije bilo u skladu s Direktivom Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu. Najveći apsolutni broj nesukladnih uzoraka bio je podrijetlom iz Kine (66 od 89 uzetih uzoraka), a med podrijetlom iz Turske imao je najveći relativni udio nesukladnih uzoraka (93%, odnosno 14 od 15 uzetih uzoraka)'', navode nam u odgovoru iz Agencije.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u suradnji s mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini u 2017. godini pripremila i provela Monitoring kvalitete meda na tržištu Bosne i Hercegovine. Akreditiranim laboratorijskim metodama provedena su ispitivanja meda kojima je obuhvaćeno određivanje hidroksimetilfurfurola (HMF), aktivnosti dijastaze, reduciranih šećera, saharoze, vode u medu, materija nerastvorljivih u vodi, pepela, kiselosti i električne provodljivosti u medu.
''Od 100 analiziranih uzoraka, po 45 uzoraka uzeto je na području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 na području Brčko distrikta BiH. Obuhvaćeno je ukupno 14 vrsta meda, a najčešće nepravilnosti utvrđene su za miješani med, med s komadima saća i med s dodacima. Promatrano prema podrijetlu uzoraka, od 73 uzorka domaćeg meda neodgovarajućih je bilo 43 uzorka, a od 27 uzoraka iz uvoza neodgovarajućih je bilo 10. Razlozi neusklađenosti su bili povećan sadržaj HMF-a, aktivnosti dijastaze, smanjen sadržaj reduciranih šećera, električna provodljivost, sadržaj saharoze, sadržaj mineralnih materija i sadržaj materija nerastvorivih u vodi. Svi relevantni podaci dobiveni kroz Monitoring kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu bili su na raspolaganju mjerodavnim inspekcijskim tijelima, a nakon provedenog monitoringa, prema dostupnim informacijama, provođene su mjere pojačanih službenih kontrola meda na tržištu Bosne i Hercegovine'', dodaje se.
Podrška međunarodnih institucija
Navodi se i kako su, uz podršku projekta USAID/Sweden FARMA II, pripremljene i objavljene Smjernice za interpretaciju rezultata ispitivanja kvalitete meda koje obrađuju ključne parametre za senzorna i fizikalno-kemijska ispitivanja kvaliteta meda, sadrže listu zakonskih propisa relevantnih za njihovu primjenu te informacije o uzorkovanju meda i analitičkim metodama za ispitivanje uzoraka.
Pored toga, u sklopu IPA Twinning projekta ''Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupnom usklađivanju u sektoru sigurnosti hrane Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU'' organizirane su specijalizirane obuke o zahtjevima službenih kontrola i sprječavanju krivotvorenja meda namijenjene predstavnicima mjerodavnih inspekcijskih tijela, a na iste su bili pozvani i proizvođači meda.
''Rezultati laboratorijskih analiza meda koji su prikupljeni i objavljeni u redovitim godišnjim izvješćima o stanju sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini, neposredno nakon provođenja Monitoringa kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu, ukazuju na pad broja nesukladnih uzoraka meda. Tako je u 2018. godini, od 682 uzorka meda i drugih pčelinjih proizvoda bilo 62 (9,1%) neodgovarajućih uzoraka, u 2019. godini od 533 uzorka bilo je 17 (3,19%) neodgovarajućih uzoraka, a u 2020. godini od 298 uzoraka u ovoj kategoriji hrane neodgovarajućih je bilo 6 uzoraka (2,01%)'', navode iz Agencije.
Znaju kako smanjiti pojavu patvorenog meda.
''Pojava patvorenog meda na tržištu može se smanjiti kontinuiranim podizanjem svijesti i znanja proizvođača o značaju pridržavanja važećih propisa o kvaliteti meda, unaprjeđenjem službenih kontrola te jačanjem tehničkih i kadrovskih kapaciteta u laboratorijama koje provode analize meda. Primarna odgovornost za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu meda je na subjektima u poslovanju s hranom koji stavljaju med na tržište. Sami potrošači ne mogu prepoznati eventualno patvorenje meda bez pouzdanih instrumenata i znanja, ali mogu imati aktivnu ulogu u prepoznavanju i rješavanju potencijalnih prevara'', navode iz Agencije, pozivajući potrošače da čitaju deklaracija kako bi uočili eventualno obmanjujuće informacije, uzimaju u obzir cijene proizvoda ukoliko je ista nerealno niska, kontaktiraju subjekate u poslovanju s hranom kako bi prijavili eventualne sumnje i postavili pitanja u vezi s informacijama navedenim na deklaraciji proizvoda ili s načinom proizvodnje.
Prijavite ako imate saznanja
Naveli su, na kraju, kako potrošači mogu prijaviti mjerodavnim inspekcijskim tijelima sve eventualne nepravilnosti koje uoče prilikom kupnje proizvoda.
Podsjetimo, hercegovački pčelari požalili su nam se kako se kineski med prodaje za svega 6 KM u trgovinama, dok je realna cijena hercegovačkog, pravog meda, 25 KM.
Naveli su kako se radi o nelojalnoj konkrenciji te kako su krivi oni koji su pustili da takav med uđe u BiH.
U razgovoru za naš portal jedan od pčelara sa najboljim medom u Hercegovini, Čapljinac Ivica Vučić, kaže kako Hercegovina vrvi patvorenim medom.
Pročitajte još
''Mi smo svjesni da imamo kvalitetu, i pčelari, i maslinari, ali oko nas sve vrvi od patvorima. Kako od maslinovo ulja, tako i od meda. To imamo na svakom koraku i ništa tu ne možemo promijeniti. Nešto se pričalo da će se se početi projekt Medni put, kao Vinska cesta Hercegovine, što bi pomoglo svima nama'', smatra Ivica.
Ali, problem je, kaže, jako kompleksan.
''Dok god mi ne uđemo na policu u trgovine neće biti bolje. Zato trebaju punionice, veterinarski cerifikati, praktički treba ti firma, a nama se to ne isplati. Sve do tada bit će problem sa plasmanom robe, jer se za sada med prodaje na kućnom pragu. Pomoglo bi nam jako kad bi se sa tržišta sklonile patvorine, jer gdje je god neka cirkulacija ljudi, pojavljuje se patvorina. Stranci, recimo u Međugorju, misle da je to vrhunski med, a oni prodaju 99 posto patvoreno, ali je prodaju i baš se na tome bogate'', rekao je za Bljesak.info Vučić.
Problem, dakle, postoji već godinama i na njega ne mogu utjecati pčelari, koji najviše gube u ovoj priči. Ako se nadležna tijela ne uključe aktivnije, pitanje je hoće li hercegovački pčelari odustati od proizvodnje zbog nelojalne konkurencije i obaranja cijena.
