Sezona šljiva: Slatki plod bogat je željezom i kalcijem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šljive su jedinstveno voće koje sadrži više antioksidansa nego bilo koje drugo voće. Istodobno, šljive su najbolji prirodni laksativ, s tim da su za intenzivnije djelovanje bolje suhe nego svježe.

Ovaj slatki plod bogat je željezom i kalcijem, a pomaže i kod problema s koncentracijom. Neki čak tvrde da šljive potiču i seksualnu želju, za što postoje i znanstveni dokazi.

Današnja domaća šljiva koja raste gotovo u svakom privatnom voćnjaku, potječe od divlje voćke čija je pradomovina Perzija, Armenija i Kavkaz, odakle su je u Europu prenijeli križari. Od divlje sorte do danas se razvilo više od 2000 različitih vrsta koje sazrijevaju od ljeta do jeseni, a dijele se u tri veće skupine: europske, japanske i zapadnoazijske šljive.

U trgovinama nalazimo desetak vrsta čiji plodovi mogu biti veliki i okrugli, mali i ovalni, u spektru boja od ljubičasto-crvene do crveno-žute i točkaste. Meso ploda obično je narančasto ili žuto, ali uvijek sočno slatkog ili blago kiselkastog okusa.

Iako su šljive jako zdrave, dugo su bile zapostavljeno voće. No, otkako je otkriveno da sadrže više antioksidansa, nego bilo koje drugo voće, postale su zanimljivije. Kao dijetalna hrana osobito se preporučuju kod bubrežnih bolesti, kostobolje, reumatizma i kod bolesti jetre.

Šljive popravljaju probavu ugljikohidrata, pomažu kod živčane napetosti, nemira, problema s pamćenjem, povećavaju otpornost prema stresu, čiste crijeva i pomažu kod zatvora, ali  i jačaju srce i imunološki sustav. 

Mnogi kažu da sirove šljive nisu zdrave, no takve su tvrdnje točne samo ako pretjerujemo. Naime, ako se u crijevima nakupi previše  neprobavljenih šljiva, pod utjecajem bakterija počinje vrenje, a posljedica je razvijanje velike količine plinova i nastanak štetnih masnih kiselina, što dovodi do želučanih i crijevnih grčeva  i neugodnih proljeva.

Neka budu čvrste i napete 

Šljive su vrlo osjetljive pa prilikom kupnje moramo paziti da ostanu čvrste i napete, da su na pritisak mekane, da nisu gnjile i da imaju boju karakterističnu za tu vrstu. Najbolji su plodovi koje pokriva bijeli pepeljasti plašt, jer to znači da nisu prskane umjetnim sjajilom. Treba ih čuvati na hladnom, jer na sobnoj temperaturi brzo sazrijevaju. 

Stolne šljive čije je meso slatko, možemo konzumirati svježe, dok su za kuhanje najbolje suhe ili kisele koje su idealne i za  pripremu voćnih kolača i torti. Izvanredno ukusne su i marmelade, kompoti i želei od šljiva. Osim toga, šljive su pogodne  za zamrzavanje. Dovoljno ih je prepoloviti, izvaditi im koštice, položiti  na tanjur i zamrznuti u dobro zatvorenoj vrećici. 

Šljive su blagi laksativ koji potiče probavu i pomaže ljudima koji imaju slab apetit. Kuhane šljive prijaju i onima koji imaju snažan otpor prema hrani. Poznato je da pektinske tvari koje šljive sadrže olakšavaju pražnjenje crijeva. Stoga se ljudima koji imaju problema  s probavom savjetuje da uvečer namoče pet do deset suhih šljiva u vodi te ih zajedno s vodom pojedu natašte sutra ujutro.