Župa Presvetoga Srca Isusova Potoci

Veliki broj vjernika iznad Vojna molio Križni put

Sada već tradicionalno, pete Korizmene nedjelje vjernici Župe Presvetoga Srca Isusova Potoci održali su Križni put Vojno - Đubrani.
Kultura / Vjera | 03. 04. 2022. u 18:19 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sada već tradicionalno, pete korizmene nedjelje, vjernici Župe Presvetoga Srca Isusova Potoci održali su Križni put Vojno - Đubrani.

Molitveni dio Križnoga puta počeo je od prve postaje u 14 sati. U procesiji sudjelovao je velik broj vjernika iz Potoka i Vojna, a poslužilo ih je i vrijeme, tako da je molitva prošla bez kišnih padalina.

Pobožnost Križnoga puta predvodio je župnik don Rajko Marković, uz prigodne molitve djece, mladih i časnih sestara.

Đubranski Križni put (uspon uz molitvu) obično traje sat i četrdeset minuta. Ova je cesta u Domovinskom ratu bila cesta spasa za sve koji su ovuda morali bježati iz ratnoga Bijelog Polja.

Snimio čitatelj | Bljesak.info / U procesiji je sudjelovao veliki broj vjernika iz Potoka i Vojna

Ideju za postavljanje postaja Križnoga puta pokrenuo je župnik don Jakov Renić 2006. godine. Tada je u dužini od 4,5 kilometra postavljeno 14 drvenih križeva koji su s vremenom dotrajali te su zamijenjeni 2013. godine betonskim križevima.

Naziv križni put dolazi od latinskoga izraza via crucis . Korijeni pobožnosti križnoga puta sežu u stara vremena Crkve u Jeruzalemu. Najstarije zapise o hodočasnicima koji su se prisjećali Isusove muke pronađeni su u 4. stoljeću.

To su zapisi jedne hodočasnice koja se zvala Egerija. Vjernici bi se okupljali u dvorani Posljednje večere, zatim u Maslinskom vrtu te obilazili sva mjesta do Golgote. Na svakoj postaji čitali su odlomke iz Svetoga pisma te pjevali psalme.

 

Snimio čitatelj | Bljesak.info / Veliki je broj vjernika sudjelovao u molitvi Križnog puta

Prije 15. stoljeća nije bilo križnoga puta u modernu smislu, nego su hodočasnici putovali u Jeruzalem posjećujući mjesta Isusove muke.

Tijekom 15. i 16. stoljeća javlja se pobožnost u današnjem obliku, najviše pod utjecajem franjevaca.

U samim početcima postaje su se gradile na brežuljcima, brdima ili planinama. U 18. stoljeću postaje križnoga puta smještaju se u zatvoreni prostor, katedrale, crkve…

Pored čašćenja Kristove muke, smrti i uskrsnuća, pobožnost križnoga puta potiče vjernike da međusobno budu čovječniji i bolji kršćani.

Simbolika križa koji je Isus nosio upućuje i na životni križ svakoga čovjeka koji nosi tijekom života.

Kopirati
Drag cursor here to close