Nakon šutnje, šutnja

P.E.N. Centar o fašističkim ulicama ali ne i piscima koji su ih napustili

Upravni odbor P.E.N-a ovoga puta izravno je upozorio na revizionističke tendencije među Bošnjacima, posebice stoga što u glavnom gradu BiH, ali i u drugim sredinama postoje ulice i javne ustanove koje nose imena po nacističkim kolaboracionistima...
Kultura / Knjige | 02. 06. 2020. u 13:54 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Upravni odbor P.E.N. centra Bosne i Hercegovine oglasio se u utorak posebnom izjavom u kojoj je istaknuto kako je došlo vrijeme za odlučan obračun s povijesnim revizionizmom i ekstremizmom u zemlji.

"Vjerujemo da je došlo krajnje vrijeme da se jasno i otvoreno, u skladu s Poveljom i programskim ciljevima Međunarodnog P.E.N-a, suprotstavimo različitim vidovima ekstremne netoleracije, podjelama, nacionalizmu, radikalizaciji, pa i fašizaciji našeg društva, koja se postupno a vidljivo širi već tri desetljeća", stoji u izjavi.

Upravni odbor P.E.N-a ovoga puta izravno je upozorio na revizionističke tendencije među Bošnjacima, posebice stoga što u glavnom gradu BiH, ali i u drugim sredinama postoje ulice i javne ustanove koje nose imena po nacističkim kolaboracionistima poput Huseina Đoze ili Mustafe Busuladžića.

Ovaj su centar prošlog mjeseca napustili istaknuti književnici Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Ivica Đikić, Željko Ivanković, Milo Jukić, Dragan Marijanović, Dragan Marijanović, Mladenko Marijanović te Mirko Marijanović nakon što je skupina od četrdesetak članova 9. svibnja javnim pismom osudila najavu održavanja mise za žrtve bleiburške tragedije u Sarajevu ocijenivši kako je taj vjerski čin zapravo "komemorativna misa za fašiste" te je stoga "sramota za grad i zemlju".

No, ovog puta nisu se osvrnuli na istupanje pisaca iz njihova članstva.

Pismo Upravnog odbora prenosimo u cijelosti:

''Nastavljajući aktivnosti započete protestnim pismom grupe članova P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine (09. 05. 2020.), ukazujemo na potrebu daljeg, mnogo konkretnijeg i energičnijeg djelovanja protiv odranije postojećih, ali i novih oblika historijskog revizionizma, koji smatramo nedopustivim.

Nakon višegodišnjih sporadičnih pokušaja da se revidiranje povijesnih činjenica i kolektivnog pamćenja u Bosni i Hercegovini, i Sarajevu kao glavnom gradu, ne samo nastavi nego i radikalizira u sistemu obrazovanja, u udžbenicima, dijelu medija, imenovanju škola, ulica, javnih institucija i slično – pozivamo nadležne općinske/opštinske, gradske, kantonalne/županijske, entitetske kao i državne organe na cijeloj teritoriji BiH da iz javnog prostora uklone imena svih ličnosti za koje postoje nesporni dokazi o njihovoj pripadnosti fašističkoj ideologiji, kao i o njihovom fašističkom djelovanju.

Godinama se u ovom kontekstu spominju (i ovdje navodimo samo neke primjere) ulice i ustanove koje nose imena Sulejmana Pačariza Hodže, Osmana Rastodera, Asafa Serdarevića, Mustafe Busuladžića, Huseina Đoze, Mile Budaka, ali i presuđenih zločinaca iz minulog rata kao što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Istovremeno, podržana je izgradnja spomenika Draži Mihajloviću u Bileći, a godinama se, navodno, ne može spriječiti uporno i sistematsko devastiranje Partizanskog groblja u Mostaru, kao što se ne odobrava ni prigodno obilježavanje herojskog djela Gorana Čengića u Sarajevu. Sve ovo, uz niz sličnih primjera, može biti protumačeno jedino kao otvorena i definitivna podrška potpunom historijskom revionizmu i profašističkim sentimentima, te kao dokaz da je ideološka orijentacija pojedinih državnih institucija protivna rezultatima i tradiciji antifašističke borbe na ovim prostorima.

Osuđujemo i smatramo neprihvatljivim sve napade na antifašizam kao principijelno obavezivanje na mir, slobodu, jednakost i toleranciju. Vjerujemo da je došlo krajnje vrijeme da se jasno i otvoreno, u skladu s Poveljom i programskim ciljevima Međunarodnog PEN-a, suprotstavimo različitim vidovima ekstremne netoleracije, podjelama, nacionalizmu, radikalizaciji, pa i fašizaciji našeg društva, koja se postupno a vidljivo širi već tri decenije. Tako stvarana realnost onemogućava otvorenu i iskrenu raspravu o izgradnji nade u budućnost i uspostavu pouzdanog i trajnog mira na ovim prostorima. Sistem obrazovanja i vaspitanja, vjerske institucije i njihovi kulturno-obrazovni ogranci, kao i politički akteri u državi i društvu – uz sva prava na različitosti u demokratskim slobodama i djelovanju – moraju poštovati civilizacijske dosege i vrijednosti sadržane u tekovinama antifašizma, oslobođene sve očiglednijih pokušaja usmjerenih na otvoreno poništavanje njegovih istorijskih/povijesnih/historijskih dosega.''

 

Kopirati
Drag cursor here to close