Vremeplov

109 godina od prvog svjetla na mostarskim ulicama

2. lipnja 1912. godine Mostar je dobio električnu rasvjetu. S ulica su uklonjeni dotadašnji fenjeri 'na plin' i lampe na acetilen (karbid), po mostarski 'garbit'.
Kultura / Flash | 02. 06. 2021. u 08:16 Bljesak.info | R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan 2. lipnja 1912. godine mostarske ulice su dobile električno svjetlo, nakon što je u rad puštena "Gradska elektrana Franje Josipa u Mostaru''.

Do ovog vremena ulice u Mostaru su noću osvjetljavali fenjeri s petrolejkama koje je svakog dana pred mrak palio određeni općinski službenik. lz sačuvanih izvještaja saznaje se da je Halid Nazečić bio 1891. godine nadglednik fenjera u gradu.

Fenjeri u gradu

Inače, godine 1893. u Mostaru je javnu rasvjetu činilo 400 fenjera na petrolej, koji se dobavljao iz rafinerije u Bosanskom Brodu.

Mostarska Gradska općina dala je liferaciju petroleja za rasvjetu gradskih ulica u 1895. godini Lazi Šišiću za 19 forinti i 20 novčića. U 1906. godini Općina je dala za rasvjetu gradskih ulica 14 000 kruna.

Mostar je do tada imao po jedan fenjer na svakih 1000 građana. Do 1900. godine bilo je uposleno osam ''užigača'', koji bi predvečer palili fenjere, a zorom ih gasili, ili kako se navodi ''trnuli''. Svaka od šest mostarskih četvrti imao je fenjerdžiju koji je za vršenje ove dužnosti primao plaću od Općine.

''Osvjetlenje. Ovih dana, otkako je vjetar počeo zviždati, Mostar je divno osvijetljen. Barem svaki peti fenjer gori, a to je baš kako treba. Za svaku hiljadu gragjana po jedan fenjer! … Ko nije zadovoljan neka sebi nabavi fenjer i neka ga nosi onako, kao pismonoša. Ko ne će da kupi, dozvoljeno mu je skrhati vrat kroz naše lijepo uregjene sokake, a dozvoljeno mu je i nogu slomiti, ako hoće. Za to ne će platiti nikakve globe'', navodi se u časopisu Musavat, broj 9. iz 1906. godine.

Loša osvijetljenost, veliki troškovi

Osvijetljenost ulica je bila nezadovoljavajuća, a veliki su bili i troškovi održavanja, jer su fenjeri stradavali od bure i kako navode novine ''kojekakvih pustahija'', kojima je pijanima razvaljivanje bila glavna noćna zabava. Ni danas se stvari nisu puno promijenile, zbog pijanih glava često nastrada javna rasvjeta ali i gradski mobilijar.

Prvi temelji zgradi električne centrale u Mostaru udareni su u jesen 1911. godine. Ona je bila podignuta u narodnoj (millet bašĉi) na mjestu gdje je zgrada Štamparije Rade Bitanga, nedaleko od hotela "Ruža". Svi radovi na izgradnji centrale, montiranju strojeva, postavljanju stupova i razvodu električne mreže, završeni su do konca svibnja 1912. godine, navodi Hivzija Hasandedić u dokumentima koje je objavio CIDOM.

Prva proba na ovoj centrali izvršena je 28. svibnja 1912. godine u 15.00 sati. Tada su upaljene sve žarulje (600 + 30 velikih) i Mostar je prvi put u svoj povijesti bio osvijetljen električnim svjetlom.

Svečano puštanje u rad

Svečano otvorenje i puštanje u rad ove centrale izvršeno je u nedjelju 2. lipnja 1912. godine u 20.00 sat i uoči dvogodišnjice dolaska cara Franje Josipa I. u Mostar.

Svečanost je otvorio gradonačelnik Mujaga Komadina, koji je nakon održanog govora ''pritisnuo u naročito dugme i cijeli grad osvijetlio".

Nakon toga je vojna glazba odsvirala "carevku", a s Huma je ispaljen 21 topovski hitac. Ova svečanost je održana pred hotelom "Neretva" na Musali.

Ovo je bila prva električna centrala u Hercegovini, a koristila je naftu kao gorivo za pokretanje strojeva. Ova je centrala u početku nosila naziv "Gradska elektrana Franje Josipa u Mostaru.

 

Kopirati
Drag cursor here to close