Australska pustinja 1914. godine. Dvojica mladića, Archy i Frank, na putu za Perth ostaju bez vode i usred ničega susreću trgovca devama:
Trgovac: Gdje ste krenuli?
Archy: U Perth.
Trgovac: Tražite posao?
Archy: Ne, idem u rat.
Trgovac: Koji rat?
Archy: Rat protiv Njemačke.
Trgovac: Znao sam jednom jednog Nijemca. Kako je sve to počelo?
Archy: Ne znam točno, ali su Nijemci krivi.
Trgovac: Bore li se Australci već?
Archy: Da, u Turskoj.
Trgovac: Zašto u Turskoj?
Archy: Jer je Turska njemački saveznik.
Trgovac: Čovjek nauči nešto svaki dan. Ne vidim kakve to veze ima s nama.
Archy: Ako ih ne zaustavimo tamo, oni bi mogli doći ovamo.
Trgovac gledajući pustinju: Dobrodošli su.
Ova scena iz filma „Galipolje“ je jedna prema mnogim filmskim kritičarima jedna od najboljih antiratnih scena u povijesti filma, kao i masakr koji slijedi na plažama turskog Galipolja. Britanci, Australci, Novozelanđani, Kanađani, Indijci i Francuzi su na današnji dan, 25. travnja 1915., započeli invaziju na Galipolje kako bi zauzeli Dardanele i Istanbul, te otvorili morski put prema crnomorskim lukama Rusije.
Neuspješna vojna kampanja je rezultirala teškim porazom sila Antante, što je dovelo čak i do pada britanske vlade. Otomansko carstvo je dobilo bitku, ali je kasnije izgubilo rat, a 1922. Turska postaje republikom. Pobjednik s turske strane je ipak postojao. Riječ je o Mustafi Kemalu, na Galipolju s činom kajmakama (pukovnika), a kasnije s činom maršala. Galipoljska pobjeda je omogućila Kemalu značajno napredovanje u vojsci koja je počela dobivati sve jaču ulogu u političkom životu Otomanskog carstva, da bi 1922. Mustafa Kemal, poznat i samo kao Ataturk (Otac Turaka), stvorio novu tursku državu na principima svog programa „Šest strijela“.
Ataturkova Turska je stvorila sekularnu državu, emancipirala žene, opismenila narod, ali nastavno na otomansku državu sprovela jednu od najcrnjih epizoda XX. stoljeća – genocid nad Armencima čiji početak Armenci vode dan prije početka bitke na Galipolju, i to hapšenjem uglednih Armenaca u Istanbulu. Pogrom nad Armencima se nastavio sve do 1923. što baca značajnu crnu mrlju nad dane turskog iskoraka iz zaostalog carstva u modernu republiku. Ovu crnu mrlju niti današnja Turska ne priznaje nastojeći je relativizirati.
Galipoljska bitka je završila s preko 100 000 mrtvih. Mnogi su poginuli beznadno jurišajući na dobro čuvane turske rovove ili zbijeni na uskom pojasu plaže ispod litica Galipolja. Iako je Galipolje u povijest ušlo kao primjer uzaludnog gubitka ljudskih života, već 1916. u Francuskoj se vodila bitka na Sommi između britansko-francuskih i njemačkih snaga. Na Sommi je život izgubilo preko milijun ljudi, a savezničke snage su svaki centimetar osvojenog teritorija platile s dva poginula vojnika.
