Radovi u tijeku
BiH bi u 2027. godini trebala dobiti novi aerodrom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Direktor Javnog poduzeća "Aerodrom Bihać" Anel Hadžić ističe kako je izgradnja tog aerodroma strateški projekt od izuzetnog značaja, ne samo za Grad Bihać, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Hadžić je u razgovoru za Fenu iznio ključne informacije o trenutnom statusu projekta, govoreći o fazama realizacije samog projekta. Kroz detaljan pregled, otkrio je i planirane aktivnosti koje su neophodne za konačnu realizaciju tog projekta.
Zaustavila ih pandemija
Hadžić je na poziciju direktora JP "Aerodrom Bihać" imenovan krajem 2021. godine.
Podsjeća kako je JP "Aerodrom Bihać" osnovano krajem 2015. godine i od tad do 2020. godine aktivno se radilo na projektu izgradnje aerodroma, a onda se pojavila pandemija koronavirusa i sve je stalo, da bi krajem 2021. godine stvari ponovo krenule uzlaznom putanjom.
Pročitajte još
Projekt je zamišljen na lokaciji nekadašnjeg sportskog aerodroma u bihaćkom naselju Golubić koja je definirana i u nekoj sekundarnoj arhivskoj građi nekadašnje bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) kao pomoćno letjelište, čime se Golubić nametnuo kao dobro rješenje.
Na osnovu prijeratnih dokumenata osmišljen je glavni idejni projekt koji podrazumijeva dužinu piste od 2.450 metara te veliki putnički terminal, heliodrom, energetski blok, tehnički blok, novi pristupni put i novi most preko rijeke Une koji bi povezao budući aerodrom i infrastrukturu na pomenutoj lokaciji.
Na tragu toga odrađeni su dokumenti koji su započeli realizaciju projekta a to je prvobitna studija izvodljivosti, dobivena je okolišna dozvola, urađeni su još određeni elaborati kada ju pitaju projektna dokumentacija i upućen je zahtjev prema nadležnim organima za dodatnu dokumentaciju koja je neophodna da bi se dobila i građevinska dozvola.
Četiri ključna dokumenta
"Usporedno s tim i Gradsko vijeće Grada Bihaća na jednoj od sjednica, početkom 2018. godine, proglasilo tu lokaciju, lokacijom od značaja za javni interes na ukupnoj površini od 1.300.000 kvadratnih metara gdje su pored najveće katastarske čestice koja je bila tada u vlasništvu Grada Bihaća, bilo je još detektirane 524 katastarske čestice koje se nalaze u posjedu fizičkih osoba. To je velika površina s puno vlasnika i suvlasnika, te je i sami proces rješavanja imovinskih odnosa vrlo složen i zahtjevan", pojašnjava Hadžić.
Dodaje, kako je tijekom 2022. godine urađena aeronautička studija koja je pokazala koja vrsta aerodromskog kompleksa je moguća na tom lokalitetu, koja prilazna ravan može biti sa sjevera i juga te u koliko faza može biti realiziran projekt.
Državna agencija za civilno zrakoplovstvo je tijekom 2022. godine uputila JP "Aerodrom Bihać" dopis u kojoj je obrazloženo da se suglasnost može dobiti isključivo slanjem idejnog projekta koji ima elemente aeronautičke studije, da se dopuni dizajn manevarskih površina, da se dostavi okolišna dozvola i da se pripremi elaborat o protupožarnoj zaštiti.
To su ključna četiri dokumenta koje je bilo nužno poslati da bi se dobila suglasnost na projekt.
Sve transparentno
Iz toga razloga je započet proces izrade aeronautičke studije i ona je prihvaćena od Državne agencije za civilno zrakoplovstvo. Na osnovu te studije su dobiveni podatci da je moguće na tom lokalitetu izgraditi aerodromski kompleks ali da se osovina piste kako je sada projektirana, mora zarotirati jedan stupanj sjeverno prema Bosanskoj Krupi, da bi se izbjeglo podnožje planine Plješevice u dubini Republike Hrvatske radi sigurnosnih prepreka, te da se može izgraditi a da se zadrži kod 4 kao najveći kod u klasama aerodromskog kompleksa s tim da može biti ili 4C ili 4D.
To su najveće klase osim 4E koja spada u veće komercijalne aerodrome.
"Nakon odobrenja aeronautičke studije od BHDCA krenuo je otkup zemljišta te je od 1. kolovoza 2022. do 31. prosinca otkupljeno 660.000 m2 i to 260.000 građevinskog i 400.000 m2 poljoprivrednog zemljišta što iznosi oko 78 posto od prve faze zemljišta, preostalo je za otkupiti još 190.000 m2, oko 22 posto, što je također poljoprivredno, koje ju u skladu sa zakonom potrebno pretvoriti također u građevinsko.
Pročitajte još
Vrijednost imovine u zemljištu iznosi 13,7 milijuna KM. Sve radimo transparentno i zbog toga smo otvorili poseban račun u istoj banci u kojoj i Vlada Federacije BiH ima žiro račun, kako bi u svakom trenutku tok novca mogao biti vidljiv. Imamo još podračun za građevinske radove, odnosno elaborate i podračun za materijalne troškove odnosno rad poduzeća. Uradili smo 26 dokumenata koje služe u procesu dobivanja urbanističke suglasnosti. Ostalo je da se urade još tri elaborata - elaborat energetske efikasnosti, elaborat zaštite od požara, elaborat upravljanja energetskim otpadom i da projektant dovrši idejne projekte koji se odnose na konstrukciju strojarske, elektro i hidro instalacije. Neke stvari su već urađene prije same suglasnosti, a neke stvari se moraju dovršiti i to očekujem da bude okončano do kraja siječnja", kaže Hadžić.
Dug i složen proces
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine krajem prosinca 2023. godine, dalo je suglasnost na idejni projekt Međunarodnog aerodroma Bihać u cilju dobivanja urbanističke suglasnosti od Ministarstva prostornog uređenja Vlade Federacije BiH.
Navedeni projekt je izradilo poduzeće Euroing d.o.o. Bihać u studenom 2023. godine a sastoji se od projekta niskogradnje i arhitekture.
Očekuju se da Federalno ministarstvo prostornog uređenja uskoro da urbanističku dozvolu što je veoma bitno za prvu fazu izgradnje koja je i najzahtjevnija. To je pripremna faza i podrazumijeva završetak imovinsko-pravnih poslova, projektne dokumentacije do dozvole za građenje.
Direktor Hadžić naglašava kako je dug i složen put do toga i da to zahtijeva koordinaciju i subordinaciju svih koji su kroz nivoe uključeni u proces realizacije projekta, ne samo JP "Aerodrom Bihać".
"Druga faza je faza izgradnje. To je trenutak kada se na potencijalnu lokaciju uvede izvođač radova. Ova infrastruktura se može izgraditi u roku od 30 mjeseci bez problema uz uvjet blagovremenog financiranja. Treća faza je faza primopredaja, odnosno davanje upotrebne dozvole na ove objekte i taj proces traje najviše 60 dana. Kada završimo ovu pripremnu fazu koja je najzahtjevnija, tad ćemo govoriti o implementaciji druge i treće faze. Vrlo je teško govoriti o vremenskim terminima. Međutim, cilj JP "Aerodroma" kroz trogodišnji plan poslovanja koji smo imali na Nadzornom odboru i Skupštini poduzeća, a koji će se uskoro naći i na Gradskom vijeću, jeste da 2027. godina bude ta kada bi ovaj projekt trebao biti završen i kada bi trebali biti stvoreni uvjeti za funkcioniranje Aerodroma u Bihaću", navodi Hadžić.
Utrošeno 17,7 milijuna KM
Dodaje kako se usporedno s rješavanjem otkupa zemljišta i projektne dokumentacije moraju uhvatiti u koštac s izmjenama i dopunama određenih zakonskih regulativa na federalnom i državnom nivou, pa do stvaranja uvjeta za bilateralni sporazum s Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora.
"Želimo da u 2024. dobijemo urbanističku suglasnost na osnovu koje ćemo razraditi određene detalje koji su već započeti ali se ne mogu završiti dok nema urbanističko-tehničkih uvjeta i s obzirom na to da je ovo složena građevina, da možemo započeti aktivnosti izgradnje poletno-sletne staze već u ovoj godini što bi bio veliki uspjeh. Ova godina će proći i dalje u otkupu zemljišta. Određeni mediji stvaraju pogrešnu sliku u javnosti da smo mi potrošili 32 milijuna KM, što nije točno budući da je utrošeno ukupno 17,7 milijuna KM u periodu otkako postoji JP "Aerodrom" zaključno s 31. prosincem 2023. godine", kazao je Hadžić, istaknuvši da je Vlada Federacije BiH kroz ranije odluke do sada odobrila bihaćkom aerodromu ukupno 35 milijuna KM te su ostalo neutrošena sredstva od 17,3 milijuna KM koje očekuju da budu uključena u proračun FBiH za 2024. godinu.
Vjeruje da u ovoj godini JP "Aerodrom Bihać" može započeti određene građevinske radove te da bi period 2025-2026. godina trebao biti ključan što se tiče građevinskih radova uz koordinaciju svih nivoa vlasti.
