Otkrijte tajne Mokre Megare

FOTO | Misteriozno podzemlje BiH koje čeka da ga istražite

Svima koji uđu u Mokru Megaru bit će jasno zašto ju je nužno posjetiti uz obučenog vodiča. Iako uz dobre markacije Mokra Megara je 'veliki zalogaj' te nema potrebe za riskiranjem vlastite sigurnosti.
Gospodarstvo / Turizam | 08. 05. 2023. u 12:50 J. Pervan |Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Misteriozno podzemlje još je od davnina privlačilo ljude. Razvojem speleologije i brojnim istraživanjima špilje i jame postale su sve dostupnije ljudima diljem svijeta te građanima Bosne i Hercegovine.

Godinama nepristupačna 

I dok u BiH postoje turistički uređene špilje poput Vjetrenice koje uživaju veliku pažnju turista, postoje i one skrivene, mistične te uistinu zahtjevne, one u koje se ne ide bez opreme.

Jedna od njih je i špilja Mokra Megara koja se nalazi u Općini Maglaj na obroncima planine Ozren.

Još uvijek dovoljno skrivena, a opet tako čudesna. Imali smo sreću da smo na poziv Udruge građana Fojničani Maglaj bili među prvim turistima koji su posjetili Mokru Megaru i možemo potvrditi kako je riječ o nezaboravnom iskustvu.

"Do sada smo topografski snimili i istražili 2200 metara, a tijekom ove godine ponovno ćemo održati znanstveno-istraživački kamp te ćemo nastaviti istraživati ovu pećinu", kazao je za Bljesak.info speleolog Besim Gurda.

Foto: Vladimir Tadić/ Svjetlopis / Špilja Mokra Megara, Maglaj

Priroda u svom najčistijem izdanju bez uljepšavanja i prilagodbi. Surova špilja Mokra Megara podsjetit će vas koliko je čovjek zapravo maleno i prolazno biće u usporedbi s prirodom.

Mokra Megara godinama je bila nepristupačna ljudima zbog činjenice da je bila minirana tijekom prošlog rata. Na inicijativu Udruženja građana Fojničani te uz podršku Misije OSCE-a u BiH deminirali su je pripadnici Oružanih snaga BiH. Zbog svoje zahtjevnosti nemoguće ju je posjetiti bez opreme te stručnog vodiča. Primjerice, tijekom proljeća je gotovo cijela popunjena vodom.

Nezaboravno iskustvo 

"Pećina je opasna i nije za posjete 'na svoju ruku'. Ona je zapravo kolektor svih površinskih voda s ovog područja Ozrena tako da se u njoj mogu dogoditi i bujice", pojasnio je speleolog Gurda.

Foto: Vladimir Tadić/ Svjetlopis / Špilja Mokra Megara, Maglaj

Svima koji uđu u Mokru Megaru bit će jasno zašto ju je nužno posjetiti uz obučenog vodiča. Iako uz dobru markaciju Mokra Megara je 'veliki zalogaj' te nema potrebe za riskiranjem vlastite sigurnosti.

Za dovoljan adrenalin pobrinula se pećina u kojoj ćete se morati provlačiti kroz uske prolaze, penjati uz kamenje te se, kako joj i ime kaže, dobro smočiti. Oni malo hrabriji imaju mogućnost i penjati se uz magične vodopade unutar špilje. Dobri vodiči i domaćini itekako će vam olakšati taj čin.

Foto: Vladimir Tadić/ Svjetlopis / Špilja Mokra Megara, Maglaj

Mokra Megara pravo je blago za ljubitelje avanturizma te ujedno i bogato biološko stanište kao i dom za nekoliko kolonija šišmiša.

Zaštita! 

"Cilj je da zaštitimo ovu pećinu koja je već po zakonima iz bivše države bila geomorfološki spomenik prirode. Naša nastojanja su da ponovno pokrenemo tu strukturu zaštite i da je uskladimo s međunarodnim standardima i da sačuvamo ovo zaista bitno stanište pogotovo s biološkog aspekta jer je primjerice pećina Mokra Megara jedino stanište insekta duvalius maglajensis koji je otkriven u toj pećini", naglasio je za Bljesak.info Gurda.

Foto: Vladimir Tadić/ Svjetlopis / Špilja Mokra Megara, Maglaj

Zanimljiva je činjenica da je špilja Mokra Megara zabilježena još davne 1907. godine u izdanju kluba čeških turista pod nazivom "Turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinu". Opisao ju je Ferdinand Velc kao jednu od glavnih maglajskih turističkih atrakcija te naveo: "Tri sata istočno od grada je pećina Megara".

Iako je prošlo 116 godina Mokra Megara nepoznanica je brojnim građanima BiH koji u potrazi za adrenalinom prelaze brojne kilometre. UG Fojničani Maglaj odlučno je u naumu da Mokru Megaru što prije zaštite te odlučno zagovaraju proglašenja ovog speleološkog objekta u zaštićeni spomenik prirode. Mali je to korak, a opet prebitan za Mokru Megaru i zaštitu prirode u BiH.

Podsjetimo, tužna je činjenica da iako je više od 50 posto Bosne i Hercegovine prekriveno šumom svega 3 posto je zaštićeno kao park prirode što je najmanje u čitavoj Europi. Upravo zato nužno je da građani BiH što više uče i posjećuju domaće prirodne ljepote kako bi promocijom utjecali na njihovu zaštitu.

Tekst je nastao u sklopu Medijske karavane "3 grada, 3 parka prirode s Robertom Dacešinom" koju je realiziralo UG Fojničani Maglaj uz podršku Misije OSCE-a u BiH i u okviru projekta Misli o BiH koju implementira Centar za promociju društva uz financijsku podršku Švedske.
Foto: Vladimir Tadić/ Svjetlopis / Špilja Mokra Megara, Maglaj
Kopirati
Drag cursor here to close