Sindikati obrazovanja HNŽ-a: Slijede tužbe, a ni početak nastave nije siguran

Koordinacija sindikata obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije održala je konferenciju za medije na kojoj je upozorila na nezadovoljstvo materijalno-pravnim statusom zaposlenih u školstvu te najavila mogućnost tužbi i druge korake.

Koordinacija četiri sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a medijima se obratila u prostorijama Unije neovisnih sindikata. Konferencija je organizirana nakon što je, kako su istaknuli, Vlada HNŽ-a odbila zajednički sastanak na kojem bi se nastavili razgovori o problemima u županijskom školstvu.

''Vlada se ne želi sastati s nama''

Edina Čomić, predsjednica Županijskog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNŽ-a, rekla je kako su u Koordinaciji sindikata vjerovali da će do kraja ove nastavne godine biti postignut dogovor sa županijskom Vladom.

''Razloga iza ove konferencije su dva. Jedan je nezadovoljstvo uvjetima, a drugi to što smo dobili informaciju da se Vlada ne želi sastati s nama, premda su ti pregovori trajali od siječnja, iako su nam davali nadu da ćemo napraviti aneks kolektivnog ugovora kojim ćemo poboljšati položaj prosvjetnih radnika u našoj županiji'', izjavila je Čomić.

Istaknula je kako je prije više od mjesec dana poslan dopis kojim je zatražen sastanak s Vladom, prije svega s premijerkom i ministrom financija, budući da sastanke s resornim ministrom imaju redovito.

Dodala je kako je u trenutku kada je aktualna Vlada imenovana prosvjetni radnik u HNŽ-u imao 200 KM veću plaću od prosječne federalne plaće, dok je plaća u osnovnom školstvu sada ispod federalnog prosjeka od 1.700 KM i neće ga dostići ni najavljenim povećanjem od 1. srpnja.

''To je pravi pokazatelj što je za nepune tri godine ova Vlada napravila za radnike u obrazovanju. Mi jesmo potpisali aneks kada smo prekinuli štrajk i popravili smo tim aneksom neke stvari, međutim, poslije toga je bio dogovor da idemo na usuglašavanje nekih stvari koje druge županije imaju, a ne tiču se samo novca'', dodala je Čomić.

Moguće tužbe zbog zaostataka

Čomić je rekla kako tvrdnje Vlade da je podignut standard prosvjetnih radnika nisu točne. Navela je kako su prosvjetni radnici u HNŽ-u prošle godine dobili povećanje od osam posto, s tim da je smanjenjem doprinosa pet posto povećanja osigurala federalna Vlada.

Upozorila je i na problem isplate minimalnih plaća.

''Minimalne plaće cijelu godinu nisu isplaćivane redovito i kako se tražilo da se tim radnicima zaostaci retroaktivno isplate, međutim, kako odgovora nije bilo, ti će ljudi vjerojatno podignuti tužbe zbog tih zaostataka'', rekla je Čomić.

Navela je kako je riječ o spremačicama i asistentima u nastavi.

''U uputstvu je jasno stajalo da se radniku koji ide na bolovanje mora isplatiti minimalna plaća, a ne da mu se umanjuje, međutim, radnici su dobivali umanjene plaće'', upozorila je.

Čomić nije izravno najavila mogućnost da prosvjetni radnici onemoguće početak iduće školske godine u predviđeno vrijeme, ali je poručila kako je konferencija poziv Vladi da ozbiljno shvati nezadovoljstvo prosvjetnih radnika.

''Kada smo im predočili argumente po pitanju situacije u drugim županijama, oni su se složili da su naše ideje dobre. Međutim, kada je trebalo doći do realizacije, odjednom nema niti jednog novčića za prosvjetu. U tom je problem i vjerojatno će doći do anketiranja članstva kako ćemo započeti iduću školsku godinu'', rekla je.

Plaće, pravilnici i rad na određeno

Čomić je istaknula kako je ''rak-rana ove županije'' to što ne postoji jedinstven pravilnik o prijemu radnika. Navela je kako postoje škole koje imaju pravedne pravilnike i poštuju ih, ali i one koje boduju samo intervju.

''Možda vijest koja je najviše negativno odjeknula kod našeg članstva jeste da je Županija Zapadnohercegovačka nedavno podigla plaće svojim prosvjetarima do 27 posto. Naši članovi se pitaju kako jedino u HNŽ-u nema novca i kako susjedna županija može podići plaću za 412 KM, a ovdje ne može ništa'', zaključila je Čomić.

Predsjednik Županijskog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Edin Sarajlić rekao je kako je uobičajen odgovor Vlade na zahtjeve prosvjetara bio da ne mogu korigirati proračun, nego da će to biti učinjeno iduće godine, nakon čega bi se ista situacija ponavljala.

''Oni apsolutno nemaju razumijevanja za naše probleme. Imam podatak da je županijski proračun od 2018. do 2026. godine povećan za 110 posto, s 210 na 441 milijun, a zabilježeno je nekih 45 posto povećanja plaće u prosvjeti. Da su naše plaće pratile povećanje proračuna, sada bi ona iznosila debelo preko 2.000 KM'', izjavio je Sarajlić.

Dodao je kako je situacija toliko loša da postoje primjeri prosvjetnih radnika koji su po 15 godina radili na određeno, zbog čega se studenti koji završe pedagoški smjer radije odlučuju za druge profesije.

''To je jednostavno tako jer se stvorio ambijent nesigurne profesije. Od nekad izuzetno perspektivne profesije stvorili su ništa, u pravom smislu riječi. I ono što to neminovno povlači za sobom, činjenica je da obrazovanje nepovratno tone'', rekao je Sarajlić.

''Kada nemate sugovornika, naš rad je limitiran''

Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u, rekao je kako je znakovito to što je odgovor Vlade na zahtjeve sindikata bio usmen, a ne u pisanoj formi.

''To je pokazatelj kakav je njihov stav prema socijalnim partnerima. Mi kao predsjednici sindikata znamo da je naša zadaća boriti se za bolji pravni i materijalni položaj svih djelatnika u školama, ali kada s druge strane nemate sugovornika, naš rad je limitiran'', izjavio je Miličević.

Naglasio je kako će članovi sindikata odlučiti koji će biti idući koraci.

''Ali vjerojatno se neće svidjeti Vladi koja na opravdane zahtjeve školstva gleda kao trošak'', poručio je Miličević.