''Vlada HNŽ dijeli šakom i kapom javni novac, a istovremeno tvrdi kako nema novca za proračunske korisnike, učitelje, nastavnike, profesore, uposlenike u pravosuđu, zdravstvu i na Sveučilištu'', stoji u priopćenju koje je medijima uputila Koordinacija Sindikata obrazovanja HNŽ.
Navode da je način na koji se to prikriva sljedeći - Vlada pošalje detaljnu informaciju o manje bitnim izvješćima i aktivnostima, a one odluke koje istinski zanimaju javno mnijenje se sporadično ili nikako navode u informacijma za javnost.
''Također se krije i objava u službenom glasilu Vlade. Takve su npr. odluke sa sjednice Vlade od 28.12. 2023. i 30.12. 2024. kada je Vlada raznoraznim odlukama "ad hoc" podijelila milijune javnog novca raznoraznim bliskim nevladinim udrugama, bliskim pojedincima i tvtkama….bez ikakve procedure i kriterija'', navodi se u priopćenju.
Valjalo bi pronalizirati, dodaju, kako je Vlada u Rebalansu 2024. (usvojen na Skupštini polovicom prosinca 2024.) podijelila suficit od 37,6 milijuna (povećanje Proračuna sa 366 na 404 milijuna KM) u nekoliko dana do kraja 2024. godine.
''Također, na 35. sjednici održanoj 15. 01. 2025. donijela je niz važnih odluka koje se tiču života žitelja HNŽ, ali u izvještaju vrlo općenito i šturo, bez bitnih informacija. Kada bi javnost mogla imati uvid u bar dvije sjednice već navedene - krajem 2023. i krajem 2024. sve bi bilo kristalno jasno kako se troši javni novac. Skrivanje javnih informacija koje bi morale biti dostupne javnosti navodi na sumnju za različite oblike korupcije, nezakonitog upravljanja javnim sredstvima ili zloupotrebe političke moći'', stoji u priopćenju.
Koordinacija sindikata navodi da ''javnost može sumnjati u transparentnost i da je novac raspoređen prema osobama koje su povezane s članovima Vlade, kao što su prijatelji, članovi obitelji ili politički donatori''.
''Premijerka ili ministar mogu odobriti subvencije ili ugovore koje idu tvrtkama koje su u njihovom privatnom vlasništvu ili u vlasništvu njihovih bliskih suradnika, čime izravno ili neizravno profitiraju. Skrivanjem trošenja novca od građana Vlada možda želi izbjeći istrage ili nadzor od strane neovisnih tijela, kao što su antikorupcijske agencije, parlament ili pravosudni sustav. Sve ukazuje na to da se ovo radi kako bi se smanjile šanse za razotkrivanje nezakonitih radnji ili nesavjesnog upravljanja sredstvima'', stoji u priopćenju koje potpisuju Josip Milić, Edina Čomić, Edin Sarajlić i Goran Miličević.
