Sindikat pravosuđa HNŽ-a: "Ne odbijamo pregovore, nego model Vlade"

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije odbacio je prijedlog Vlade HNŽ-a prema kojem bi rukovoditelji pravosudnih institucija odlučivali o dodacima na plaće zaposlenika do 20 posto. Iz Sindikata upozoravaju da bi takav model mogao dovesti do nepotizma i diskriminacije te poručuju da su spremni pregovarati, ali isključivo izravno s Vladom.

Sindikat je reagirao na Vladin prijedlog da se, po uzoru na Zapadnohercegovačku županiju, osigura poseban fond iz kojeg bi rukovoditelji pravosudnih institucija raspoređivali dodatke zaposlenicima.

Takav prijedlog smatraju neprihvatljivim jer bi, prema njihovoj ocjeni, prava radnika ovisila o subjektivnim odlukama nadređenih, umjesto o zakonski utvrđenim kriterijima koji jednako vrijede za sve.

"Komore su iskorištene kao živi štit"

Sindikat odbacuje Vladine tvrdnje o nespremnosti na razgovor, ističući da ne odbija pregovore, nego format u kojem bi sudjelovali predstavnici komora i rukovoditelji pravosudnih institucija.

Smatraju da Vlada na taj način pokušava prebaciti odgovornost za rješavanje štrajka na druge.

"Nakon sramnog pokušaja Vlade da komore iskoristi kao živi štit, javno pitamo: Odakle dolazi novac kojim upravljate i koliko doprinosite proračunu HNŽ-a?", poručili su iz Sindikata.

Podsjećaju da proračun pune gospodarstvo, odvjetnici, javni bilježnici i građani kroz poreze i doprinose, dok pravosuđe ostvaruje prihode naplatom sudskih pristojbi.

Prema njihovu mišljenju, predstavnici komora trebali bi podržati zahtjeve pravosudnih zaposlenika jer bez odgovarajućih uvjeta rada nema ni pravne sigurnosti ni nesmetanog poslovanja.

Upozoravaju na nepotizam i diskriminaciju

Sindikat posebno problematičnim smatra prijedlog da rukovoditelji institucija samostalno odlučuju kome će i u kojem iznosu dodijeliti dodatak na plaću.

Upozoravaju da bi takav sustav otvorio prostor subjektivizmu, nepotizmu i diskriminaciji među zaposlenicima.

Umjesto toga zahtijevaju trajno, zakonski utemeljeno rješenje kojim bi prava bila uređena jednako za sve radnike u pravosuđu.

"Gotovo 30 godina nisu nam isplaćene naknade"

Iz Sindikata tvrde da pravosudne institucije godinama rade s nedovoljnim brojem zaposlenih zbog odlaska kadra, dok se broj predmeta i radno opterećenje preostalih djelatnika povećavaju.

Navode i da im naknade na koje, prema njihovu tumačenju, imaju zakonsko pravo nisu priznate ni isplaćene gotovo 30 godina.

Odgovornost za dugotrajni štrajk i njegove posljedice pripisuju Vladi HNŽ-a, ističući da je ona poslodavac i da je dužna pregovarati o radničkim zahtjevima.

Smatraju da su pregovori trebali trajati kontinuirano još od početka štrajka upozorenja, 1. lipnja.

Spremni na pregovore, ali izravno s Vladom

Unatoč odbijanju predloženog modela, iz Sindikata ponavljaju da ostaju otvoreni za razgovore s Vladom HNŽ-a.

Inzistiraju, međutim, na izravnim pregovorima između Vlade i Sindikata, bez prebacivanja odlučivanja o pravima zaposlenika na rukovoditelje pravosudnih institucija.

Zahvalili su građanima i strankama na potpori tijekom štrajka te poručili da očekuju konkretne prijedloge koji će vrijediti za sve zaposlene u pravosuđu.