Osim rata

Rusku vladu brine manjak radne snage

Nestašicu radne snage dodatno je pogoršala uredba predsjednika Vladimira Putina o mobilizaciji više od 300.000 rezervista, uglavnom radno sposobnih muškaraca, za borbu u Ukrajini.
Gospodarstvo / Posao | 06. 12. 2022. u 23:15 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ruska vlada strahuje da bi manjak radne snage mogao smanjiti šanse za kontinuirani oporavak gospodarstva u idućim mjesecima, rekao je u utorak ministar gospodarstva Maxim Rešetnikov, prenosi Hina.

Sudeći po podacima, aktivnost u ruskom gospodarstvu trebala bi se ove godine smanjiti za 2,9 posto, procjenjuje ministarstvo.

Sankcije Zapada

Sankcije Zapada i posljedice invazije Moskve na Ukrajinu zadale su težak udarac gospodarskoj aktivnosti, prekinuvši opskrbne lance, potaknuvši egzodus zapadnih tvrtki i onemogućivši domaćima pristup zapadnim tržištima tehnologije i kapitala.

Gospodarstvo se ipak bolje nosi sa sankcijama no što je očekivala i sama vlada u Moskvi, prognoziravši u početku potencijalno dvoznamenkasti pad BDP-a. Nezaposlenost je trenutno tek nešto iznad rekordno niskih 3,9 posto.

Tijesna ponuda radne snage zabrinjava one koji donose odluke u Moskvi, rekao je Rešetnikov u utorak u intervjuu za državnu TV postaju Rossiya-24.

"Naravno da nas jako brine tržište rada jer (radnika) trenutno zapravo nema dovoljno, a to je ograničenje", rekao je ministar.

Nestašicu radne snage dodatno je pogoršala uredba predsjednika Vladimira Putina o mobilizaciji više od 300.000 rezervista, uglavnom radno sposobnih muškaraca, za borbu u Ukrajini.

Bijeg ljudi iz zemlje

Tome valja dodati bijeg stotina tisuća građana koji su bili protiv rata i željeli su izbjeći mobilizaciju.

"Pojačana napetost na tržištu rada, koja je velikim dijelom rezultat mobilizacije i emigracije, dovela je do pogoršanja kadrovskih problema u poduzećima", rekao je Evgeny Suvorov iz CentroCreditBanka.

Ekonomistice Alfa-banke Natalia Orlova i Irina Rostovtseva procjenjuju da je Rusiju od kraja veljače napustilo oko 1,5 posto radne snage.

“Vjerujemo da će zbog migracijskog odljeva domaća potražnja ponovo pasti u 2023. godini, a to bi, zajedno s vjerojatnim padom ulaganja, moglo dovesti do pada BDP-a za 6,5 posto”, napisale su Orlova i Rostovtseva u nedavnoj procjeni.

Ministarstvo gospodarstva prognozira da će BDP u idućoj godini pasti za 0,8 posto.

Kopirati
Drag cursor here to close