Rusija bi mogla prihvatiti korištenje 300 milijardi dolara svojih suverenih sredstava zamrznutih u Europi za obnovu Ukrajine, ali uz uvjet da dio novca bude potrošen i na obnovu dijelova teritorija pod kontrolom Moskve, otkrila su tri izvora za Reuters.
Prema izvorima, ideja se razmatra kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, iako su pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država još u ranoj fazi. Prvi izravni razgovori o okončanju rata održani su 18. veljače u Saudijskoj Arabiji, a predsjednici Vladimir Putin i Donald Trump izrazili su želju za skorim susretom.
Nakon što je Putin 2022. godine poslao trupe u Ukrajinu, SAD i saveznici zabranili su transakcije s ruskom središnjom bankom i ministarstvom financija, blokirajući između 300 i 350 milijardi dolara ruskih suverenih sredstava, uglavnom u europskim, američkim i britanskim državnim obveznicama pohranjenim u europskim financijskim institucijama.
Iako je ideja o korištenju tih sredstava za obnovu Ukrajine još uvijek neslužbena, ona bi mogla nagovijestiti na što je Moskva spremna pristati kako bi se postigao prekid sukoba. Istovremeno, Trump zagovara američki pristup ukrajinskim mineralnim resursima kao način povrata financijske pomoći Ukrajini.
Prema izvorima, Rusija bi mogla pristati na to da se do dvije trećine zamrznutih rezervi iskoristi za obnovu Ukrajine, ali pod uvjetom da postoje jasne garancije za raspodjelu sredstava i da dio bude usmjeren na obnovu područja koja su pod kontrolom Moskve.
Glavni zahtjevi Moskve za prekid sukoba uključuju povlačenje ukrajinskih trupa s teritorija koje Rusija smatra svojim te odustajanje Ukrajine od ambicija za pridruživanje NATO-u. S druge strane, Kijev inzistira na potpunom povlačenju ruskih snaga i sigurnosnim jamstvima sa Zapada.
Grupa G7 već je 2023. godine izjavila da će ruska sredstva ostati zamrznuta dok Moskva ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Istovremeno, Trump je izjavio kako bi želio povratak Rusije u G7.
Guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina izjavila je da banka nije uključena u pregovore o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.
Zapadne zemlje još uvijek raspravljaju o mogućnostima korištenja ruskih zamrznutih sredstava za Ukrajinu. Njemački dužnosnici i Europska središnja banka izražavaju zabrinutost zbog mogućih pravnih posljedica te upozoravaju da bi takav potez mogao potkopati stabilnost eura kao rezervne valute.
S druge strane, ruski dužnosnici tvrde da bi zapljena sredstava predstavljala presedan koji bi narušio povjerenje u financijski sustav i međunarodne rezerve. Kao odgovor, Moskva je pripremila zakon kojim bi se omogućila konfiskacija imovine stranih kompanija i investitora iz država koje su uvele sankcije Rusiji, ali zakon još nije usvojen u Državnoj Dumi.
U trenutku zamrzavanja sredstava, Rusija je imala oko 207 milijardi dolara u eurima, 67 milijardi u američkim dolarima i 37 milijardi u britanskim funtama. Također je posjedovala sredstva u japanskim jenima, kanadskim dolarima, australskim dolarima i švicarskim francima.
Reuters piše kako se najveći dio ruskih zamrznutih sredstava, oko 159 milijardi eura, nalazi u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear. Vrijednost ovih sredstava varira ovisno o kretanju cijena obveznica i valutnih tečajeva.
Iako je zamrzavanje sredstava izazvalo oštre reakcije Moskve, neki ruski analitičari priznaju mogućnost da bi Rusija na kraju mogla prihvatiti gubitak dijela zamrznutih sredstava u zamjenu za određene teritorijalne i političke ustupke.
Pitanje ruskih zamrznutih sredstava ostaje jedno od ključnih u potencijalnim pregovorima o prekidu rata u Ukrajini. Iako se razmatra mogućnost da dio tih sredstava bude iskorišten za obnovu Ukrajine, još uvijek nema konkretnih dogovora. Istovremeno, Rusija traži osigurane garancije za korištenje sredstava i inzistira na političkim ustupcima, dok Zapad i Ukrajina nastavljaju zahtijevati odgovornost Moskve za ratnu štetu.
