Milijun hektara zemlje i sportski klubovi: Kako je "tihi Stan" izgradio poslovno carstvo?

Postoje iznimno bogati ljudi čije se ime veže uz kompaniju koju su utemeljili, tehnologiju koju su promijenili ili proizvod koji je ušao u domove milijuna ljudi. Stan Kroenke je drukčiji. Njegovo poslovno carstvo izgrađeno je na nekretninama, sportu i jednom od najstarijih i najograničenijih resursa - zemlji.

Američki milijarder, kojega su mediji svojedobno prozvali "tihim Stanom“, jer rijetko razgovara s novinarima, danas je najveći privatni zemljoposjednik u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema Land Reportu, Kroenke posjeduje oko 1,09 milijuna hektara zemlje.

Za usporedbu, površina to približno jednaka Jamajci, Libanonu ili Cipru, četiri puta veća od Luksemburga.

Od trgovačkih centara do sportskog carstva

Kroenkeov prvi veliki poslovni uspjeh nije nastao na sportskim terenima, nego u nekretninama. Bogatstvo je počeo graditi razvojem trgovačkih centara, među kojima su mnogi imali Walmart kao glavnog zakupca.

Veza s obitelji koja stoji iza najvećeg američkog trgovačkog lanca postoji i na privatnoj razini. Kroenke je od 1974. godine u braku s Ann Walton Kroenke, nasljednicom obitelji Walton.

No, njegovo bogatstvo ne može se objasniti samo tim brakom. Tijekom desetljeća izgradio je vlastiti sustav ulaganja temeljen na nekretninama, zemlji i sportu.

Danas preko Kroenke Sports & Entertainmenta kontrolira jedan od najvrjednijih portfelja sportskih klubova na svijetu. U njemu su NFL momčad Los Angeles Rams, NBA momčad Denver Nuggets, NHL klub Colorado Avalanche i engleski nogometni velikan Arsenal.

U rujnu 2026. objavljena je i kupnja bejzbolskog kluba Los Angeles Angels od Artea Morena. Nakon završetka transakcije, koji se očekuje u prvom tromjesečju 2027. godine, Kroenke će imati kontrolni interes u klubovima iz NFL-a, NBA-a, NHL-a, MLB-a i engleske Premier lige.

To više nije tek kolekcija prestižnih sportskih klubova. Riječ je o poslovnom ekosustavu koji povezuje sport, medijska prava, nekretnine, stadione, zabavu i razvoj čitavih gradskih zona.

Jedan od najboljih primjera je SoFi Stadium u Kaliforniji, dom Ramsa, oko kojega je razvijen veliki kompleks Hollywood Park.

Kroenkeova poslovna logika prilično je jasna. Sportski klub nije samo momčad, kao što zemljište nije samo parcela. Prava vrijednost nastaje kada se različiti oblici imovine međusobno povežu.

Kako je postao najveći zemljoposjednik u Americi?

Na vrh popisa najvećih privatnih zemljoposjednika u SAD-u stigao je nakon velike kupnje krajem 2025. godine. Od obitelji Singleton, povezane s industrijskim konglomeratom Teledyne Technologies, kupio je oko 379.000 hektara zemlje kupujući rančeve. Time su njegovi ukupni posjedi narasli na približno 1,09 milijuna hektara.

Bill Gates, koji se često spominje kao jedan od velikih vlasnika američkog poljoprivrednog zemljišta, posjeduje oko 111.000 hektara, gotovo deset puta manje od Kroenkea. Mark Zuckerberg često se u medijima spominje zbog svojih zemljišnih posjeda i uzgoja stoke koju hrani orašastim plodovima kako bi poboljšao kvalitetu mesa.

Ipak, svih 1,09 milijuna hektara koje posjeduje Kroenke nije klasično obradivo poljoprivredno zemljište. Velik dio čine rančevi i golema zemljišna područja, što je važna razlika kada se govori o njegovu položaju među američkim zemljoposjednicima.

Zašto milijarderi kupuju zemlju?

Nakon financijske krize 2008. godine interes ulagača za alternativnu imovinu snažno je porastao. Poljoprivredno zemljište, šume i rančevi postali su privlačni onima koji žele fizičku imovinu čiju ponudu nije moguće jednostavno povećavati.

Zemlje ima ograničeno, a potreba za hranom ne nestaje. Zemljište može donositi prihod kroz poljoprivredu ili zakup, a često se promatra i kao zaštita od inflacije.

Prosječna vrijednost američkog poljoprivrednog zemljišta 2025. godine iznosila je približno 10.750 dolara po hektaru, što je rast od 4,3 posto u odnosu na godinu ranije. Gotovo 40 posto američkog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu je ljudi i kompanija koji ga potom daju u zakup farmerima. Riječ o klasi imovine vrijednoj oko 4,3 bilijuna dolara.

Promatrano iz tog kuta, Kroenkeovih 1,09 milijuna hektara više ne izgleda kao ekscentrična kupnja jednog milijardera. Zemlja je istodobno ograničen resurs, imovina koja može donositi prihod i nešto čiju ponudu nije moguće povećati kada poraste potražnja.

Druga strana trenda

Postoji, međutim, i druga strana ovog trenda.

Analitičari upozoravaju kako ono što milijarderu predstavlja zaštitu kapitala za farmera koji pokušava kupiti prvi komad zemlje može postati ozbiljna prepreka.

Ono što je za milijardera zaštita kapitala, za farmera koji pokušava kupiti prvi komad zemlje može postati prepreka. Analitičari smatraju kako veliki kapital dodatno otežava farmerima natjecanje za zemljište. Posebno su pogođeni oni koji tek počinju, ali i postojeći proizvođači koji žele proširiti gospodarstvo. Upravo zato pitanje tko kupuje američku zemlju više nije samo tema za popise najbogatijih. To je i pitanje budućnosti poljoprivrede, vlasništva nad resursima i odnosa između financijskog kapitala i ljudi koji tu zemlju obrađuju.

Zašto je Stan Kroenke zanimljiv poslovnom svijetu?

Kroenke je zanimljiv prije svega zato što njegova poslovna osobna iskaznica na prvi pogled nema jedan zajednički nazivnik. Tu su trgovački centri, nekretnine, golemi rančevi, Arsenal i Ramsi, zatim Nuggets, Avalanche, Angels, stadioni i veliki projekti razvoja nekretnina.

Ipak, jedna zajednička točka postoji: Kroenke kupuje imovinu koju je teško ponovno stvoriti.

Ne može se napraviti još jedan Arsenal s njegovom poviješću i globalnom bazom navijača. NFL franšize ne mogu se jednostavno proizvesti kada ulagač poželi novu. Kvalitetno zemljište ograničeno je, baš kao i atraktivne lokacije u velikim gradovima.

Njegova strategija pruža zanimljivu lekciju o dugoročnom kapitalu. Dok velik dio poslovnog svijeta pokušava predvidjeti koja će tehnologija biti sljedeća velika stvar, Kroenke desetljećima ulaže u ono čija vrijednost velikim dijelom proizlazi upravo iz oskudice.

Njegovo poslovno carstvo pokazuje i kako se različiti oblici fizičke imovine mogu međusobno nadopunjavati¸, piše Bonitet.

Sportski klub privlači publiku. Stadion stvara događaje. Događaji povećavaju vrijednost prostora oko stadiona. Nekretnine stvaraju dugoročnu vrijednost, dok zemlja predstavlja još jedan sloj imovine koju nije moguće umnožiti pritiskom na gumb.