Uložio 190.000 eura u kuću kod Mostara, obitelj se ne želi vratiti: Koliko danas vrijede nekretnine?

Nakon 17 godina života u Njemačkoj imao je jasan plan – vratiti se s obitelji u Hercegovinu. U blizini Mostara kupio je kuću, uredio je i u cijeli projekt, prema vlastitim riječima, uložio gotovo 190.000 eura, odnosno oko 372.000 KM.

Međutim, kada je nekretnina koja je trebala biti temelj novog života bila spremna, obiteljski plan počeo se raspadati.

Anonimni član zajednice okupljene oko Facebook stranice "Život u Njemačkoj" opisao je svoju situaciju tražeći savjet ljudi koji su već prošli kroz povratak iz Njemačke.

"Nakon 17 godina u Njemačkoj kupio sam kuću u blizini Mostara i plan je bio da se jednog dana svi vratimo. Kuća nas je s uređenjem koštala gotovo 190.000 eura. Sada djeca kažu da se nikada neće preseliti, a supruga više nije sigurna želi li ostaviti posao i prijatelje u Njemačkoj", napisao je.

Danas se, kaže, suočava s pitanjem o kojem nije razmišljao kada je krenuo u investiciju.

"Shvatio sam da sam možda cijelu ušteđevinu uložio u kuću u kojoj nitko neće živjeti. Prodati je ili još uvijek vjerovati u povratak?"

Riječ je o anonimnoj objavi čije pojedinosti Bljesak.info nije mogao neovisno potvrditi, ali dilema koju opisuje otvara mnogo šire pitanje – koliko je povratak nakon desetljeća provedenih u Njemačkoj uopće realan kada ondje u međuvremenu odraste druga generacija?

Iz Njemačke se u BiH lani odselilo više od 10.000 ljudi

Službene njemačke brojke pokazuju da kretanje stanovništva nije jednosmjerno.

Prema najnovijim podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda Destatisa, tijekom 2025. godine iz Njemačke se u Bosnu i Hercegovinu odselilo 10.474 ljudi.

Istodobno je kretanje u suprotnom smjeru bilo još veće. Iz Bosne i Hercegovine u Njemačku doselilo se 13.707 osoba. To znači da je migracijski saldo iznosio 3.233 osobe u korist Njemačke.

Brojku od 10.474 ipak ne treba automatski tumačiti kao broj povratnika. Njemačka statistika bilježi preseljenja prema zemlji odredišta, pa nisu svi koji su iz Njemačke otišli u BiH nužno povratnici u klasičnom smislu.

Također, iz tih podataka nije moguće utvrditi koliko je ljudi iz Njemačke došlo upravo u Hercegovinu, odnosno Mostar.

Brojke ipak pokazuju da povratni migracijski tok postoji i nije zanemariv – na svakih otprilike četiri osobe koje su se tijekom 2025. iz BiH preselile u Njemačku, približno tri osobe krenule su u suprotnom smjeru.

A što se za 190.000 eura može kupiti u Mostaru?

Iznos koji autor objave navodi nije malen. Njegovih 190.000 eura odgovara iznosu od približno 372.000 KM, što ga smješta u značajan segment mostarskog tržišta nekretnina.

Valentina Krešić iz agencije NekretnineINN ranije je za Bljesak.info objasnila kako su u Mostaru daleko najtraženiji stanovi, osobito oni površine između 30 i 65 četvornih metara, a posebna potražnja postoji za nekretninama u blizini Sveučilišta.

Prema podacima koje je Krešić iznijela za Bljesak, cijene korištenih stanova u užem gradskom području u prosjeku se kreću između 3.000 i 3.200 KM po četvornom metru, dok dobro uređeni manji stanovi mogu dosegnuti i 4.000 KM po kvadratu.

Novogradnja je još skuplja i kreće se između 4.500 i 5.000 KM po četvornom metru.

To znači da bi 372.000 KM, vrlo pojednostavljeno i ne računajući dodatne troškove, odgovaralo vrijednosti od oko 116 do 124 četvorna metra prosječnog korištenog stana u užem gradskom području, odnosno približno 74 do 83 četvorna metra novogradnje.

Kuće teže pronalaze kupca

Situacija je drukčija kada su u pitanju kuće, poput one iz anonimne ispovijesti.

Prema riječima Valentine Krešić, prosječna cijena korištenih kuća kreće se oko 2.200 KM po četvornom metru, ali one su tržišno zahtjevnije od stanova.

Velik broj kuća nalazi se u prigradskim naseljima i često imaju površinu od 250 četvornih metara ili više, zbog čega je krug potencijalnih kupaca manji.

"Stanovi su daleko likvidniji i brže pronalaze kupca, posebno manji i funkcionalni", rekla je Krešić za Bljesak.info.

Povratak nije samo pitanje kuće

Priča čovjeka koji je gotovo 190.000 eura uložio u nekretninu kod Mostara zato pokazuje da povratak iz dijaspore nije samo financijska odluka.

Nakon 17 godina života u Njemačkoj tamo ostaju posao, prijatelji i društveni život, dok djeca često odrastaju u potpuno drukčijem okruženju od svojih roditelja.

Kuća koja je za jednu generaciju predstavljala plan povratka kući, za drugu ne mora imati isto značenje.

U njegovu slučaju postoji barem jedna olakotna okolnost: novac nije potrošen, nego je velikim dijelom pretvoren u nekretninu na tržištu na kojem su cijene posljednjih godina visoke.

No ostaje pitanje koje je sam postavio i na koje statistika ne može dati odgovor – prodati kuću ili još vjerovati u povratak?