Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske ove će se godine zadužiti za oko 1,5 milijardi KM, prema trenutno dostupnim informacijama. Većina tih sredstava bit će iskorištena za refinanciranje postojećih dugova i osiguranje likvidnosti proračuna, dok će dio biti namijenjen projektima, pišu Nezavisne novine.
Ministrica financija Republike Srpske Zora Vidović potvrdila je da je Narodna skupština RS-a usvojila odluku o dugoročnom zaduživanju u iznosu od 862 milijuna KM, od čega će 358 milijuna biti osigurano na domaćem tržištu, a 504 milijuna na međunarodnom.
Također, RS je odobrila izdavanje jamstava za nova zaduženja do 800 milijuna KM u sektorima prometa, energetike, turizma, zdravstva i zaštite okoliša.
S druge strane, Vlada Federacije BiH početkom veljače donijela je odluku o novim zaduženjima u ukupnom iznosu od 635 milijuna KM. Planirana su kratkoročna zaduženja putem kredita komercijalnih banaka te emisija obveznica i trezorskih zapisa. Odobrena su tri izdanja trezorskih zapisa u vrijednosti od 200 milijuna KM i tri emisije obveznica ukupne vrijednosti 300 milijuna KM.
Ekonomist Igor Gavran upozorava da se trend zaduživanja nastavlja bez vidljivih pozitivnih učinaka te da su sredstva uglavnom usmjerena na pokrivanje proračunskih rupa, a ne na kapitalna ulaganja i reforme. Gavran smatra da Federacija BiH sve više slijedi primjer Republike Srpske u politici prezaduženosti, unatoč povećanju javnih prihoda zbog rasta minimalne plaće.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević naglašava da je ključno analizirati strukturu i namjenu duga. Prema njegovim riječima, kratkoročna zaduženja služe za osiguranje proračunske likvidnosti, dok bi dugoročna trebala biti usmjerena na vraćanje dugova i javne investicije. Ističe da BiH i entiteti nisu prezaduženi u odnosu na BDP, ali je ključno kako se sredstva troše.
