Kina je u srijedu najavila nove fiskalne poticaje kako bi ojačala potrošnju i smanjila učinke eskalirajućeg trgovinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama, u nastojanju da ostvari planirani gospodarski rast od 5% u 2025.
Premijer Li Qiang, otvarajući godišnje zasjedanje parlamenta, upozorio je da se globalni izazovi ubrzano povećavaju te da vanjski pritisci sve više utječu na kinesku trgovinu, znanost i tehnologiju.
Trgovinski sukob s administracijom predsjednika Donalda Trumpa predstavlja ozbiljan rizik za kinesku industriju, a slabija potražnja unutar zemlje i dugovima opterećeni nekretninski sektor dodatno ugrožavaju stabilnost gospodarstva, navodi agencija Reuters.
Trump je također proširio carinske mjere na brojne zemlje, narušavajući globalni trgovinski sustav koji je Peking godinama koristio kao temelj svog rasta.
Ovogodišnji izvještaj premijera Lija stavlja veći naglasak na potrošnju, koja je spomenuta 31 put, dok je tehnologija dobila 28 spominjanja, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu. Analitičari ističu da je po prvi put jačanje potrošnje postavljeno kao glavni prioritet, dok je tehnološki razvoj pomaknut na drugo mjesto.
Unatoč tome, Kina već više od desetljeća nastoji preusmjeriti gospodarstvo prema modelu potrošački vođenog rasta, no bez značajnog napretka. Ulagači ostaju skeptični hoće li nova strategija donijeti konkretne promjene.
Planirani gospodarski rast od 5% za 2025. potvrđen je u skladu s ranijim najavama, dok će proračunski deficit iznositi 4% BDP-a, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu.
Peking također planira izdati 1,3 bilijuna juana (179 milijardi dolara) u posebnim državnim obveznicama te dopustiti lokalnim vlastima da izdaju 4,4 bilijuna juana posebnog duga. Uz to, predviđeno je prikupljanje 500 milijardi juana za dokapitalizaciju državnih banaka.
Analitičari vjeruju da je povećano zaduživanje osmišljeno kako bi ublažilo posljedice novih carina. Ipak, govoru premijera nedostajali su konkretni planovi za poboljšanje financijskog položaja građana, osim povećanja minimalne mirovine za 20 juana (oko 20 dolara).
Kineski izvoznici, pogođeni slabljenjem domaće potražnje i sve težim uvjetima na američkom tržištu, pokušavaju pronaći alternativna tržišta, no suočavaju se s rizikom jačanja trgovinskih barijera i pojačane konkurencije.
Washington je nedavno povećao carine na kinesku robu za dodatnih 10%, uz najavu novih povećanja, što je izazvalo oštru reakciju Pekinga. Proizvođači u Kini strahuju od daljnjih povećanja, koja bi mogla ugroziti njihovu profitabilnost i potaknuti globalni protekcionizam.
Iako je Kina prošle godine ostvarila rast od 5% zahvaljujući kasnim poticajnim mjerama, mnogi građani ne osjećaju poboljšanja jer tvrtke snižavaju cijene i smanjuju troškove kako bi ostale konkurentne, navodi Reuters.
Analitičari ističu da bi daljnje oslanjanje na trgovinski suficit moglo biti rizično te da je nužno jačanje unutarnje potražnje kako bi se osigurao dugoročan rast gospodarstva.
