''Brinu me negativni financijski pokazatelji o punjenju proračuna koji govore da ćemo vjerojatno vrlo skoro, a do konca godine sigurno, najmanje još jednom morati raditi izmjene i dopune. Međutim, to je realnost i s time ćemo se, kao i sa svime drugim, znati ispravno uhvatiti ukoštac'', naveo je u intervjuu za Večernji list Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
Rekao je kako su očekivali kako će posao oko proračuna i korona-zakona biti završen prije, ali da su zbog određenih prijepora u Skupštini HNŽ-a vezanih uz izmjene proračuna i tehničkog Zakona o izvršenju proračuna, morali provesti dodatna usuglašavanja.
''Uvijek kada radite izmjene i dopune proračuna, suočeni ste s puno više zahtjeva, ako hoćete i želja, u odnosu na ono što su realne financijske mogućnosti. S obzirom na složenost naše županije, taj je posao dodatno zahtjevan. No, kao i sve dosada, tako smo i ovaj rebalans uspjeli uraditi na način da smo svi ili jednako nezadovoljni ili jednako zadovoljni'', rekao je Herceg i podsjetio kako je Vlada objavila poziv za sve zainteresirane nakon čega slijedi prikupljanje prijava, njihovo vrednovanje, objava rezultata i uplate na račune onih poduzetnika i gospodarstvenika koji su zadovoljili kriterije iz javnoga poziva.
Rekao je i kako su već održani razgovori s Razvojnom bankom FBiH vezano za otvaranje kreditne linije za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusne bolesti COVID-19.
''Očekujemo skoro potpisivanje protokola o suradnji, čime će biti omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te počekom do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2 posto godišnje plaćat će Vlada HNŽ-a, dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita. Mogu odgovorno kazati kako ćemo, mjerama i konkretnim potezima, za potporu našem gospodarstvu tijekom ove godine osigurati više od 30 milijuna maraka'', naveo je Herceg.
Kaže kako je zabrinut za financijske pokazatelje te da je kriza i iznad svih očekivanja.
''Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ-u za više od 20 posto, odnosno za više od 40 milijuna KM, i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga 'koronazakona' s kojima to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašuje 60 milijuna maraka. Ako se zna da HNŽ, izravno ili neizravno, financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, sportu i kulturi, jasno je s kojim se sve poteškoćama suočavamo i s ovim teretom koji nam je prebačen federalnim 'koronazakonom'. Međutim, realnost prihvaćamo onakvom kakva ona jest i nema mjesta očajavanju'', rekao je.
Kaže kako su napravljene ''uštede na svim mogućim stavkama i novac je raspoređen sukladno prioritetima, odnosno stvarnim potrebama terena i naše borbe za prevladavanjem zdravstveno-epidemiološke i ekonomsko-gospodarske krize'' ali i upozorio da je teret većinski prebačen na proračune županija.
Dodao je kako neće biti smanjivanja plaća te da Vlada HNŽ-a nastoji pomoći gospodarstvu osnaživanjem kupovne moći građana, a ne njezinim oslabljivanjem, do čega bi dovela eventualna šira smanjenja osobnih dohodaka proračunskih korisnika.
''Stoga, u ovom trenutku nećemo ići u smanjivanje plaća. Naravno, taj stav temeljimo i na drugim posljedicama koje bi takve 'populističke mjere' povukle za sobom, u prvom redu tužbe. Tako da bismo na kraju, narodski rečeno, dobili na mostu, a izgubili na ćupriji i u tomu smjeru nipošto nećemo ići. No, ovdje želim dodati još nešto. Naš 'koronazakon' definira proračunske i izvanproračunske uštede, i to u smislu konkretnih umanjenja plaća izabranih i imenovanih dužnosnika u HNŽ-u za 20 posto, potom umanjenja naknada za članstva u županijskim povjerenstvima za 50 posto, kao i umanjenja naknada za članstva u nadzornim i upravnim odborima i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuju Skupština ili Vlada za 50 posto, dotacije političkim strankama za 20 posto. Isti pristup očekujemo i od županijskih izvanproračunskih fondova'', naveo je.
Rekao je kako su potpisani kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plaća svim proračunskim korisnicima za ukupno 15 posto.
''U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu puno, puno više tijekom tri godine. Povećanjem plaća u zdravstvu vratili smo dostojanstvo toj iznimno bitnoj i odgovornoj struci i na taj način spriječili značajniji odlazak našega kvalitetnog liječničkog i drugog medicinskog kadra. Vezano za razgovore o granskom kolektivnom ugovoru o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ-a, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi nedavno je okončalo postupak vezan za reprezentativnost te, nakon toga, a sukladno Zakonu o radu, od Sindikata zatražilo da Vladi podnese pisani zahtjev/inicijativu za početak pregovaranja, zajedno s financijskom procjenom potrebnih sredstava. Prije nekoliko dana takav je zahtjev stigao i Vlada će se uskoro o njemu očitovati. Očekujem kako ćemo u duhu dijaloga pronaći kompromisna rješenja i potpisati kolektivni ugovor koji će biti zadovoljavajući za obje strane'', rekao je, između ostalog, Herceg za Večernji list.
