''Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovanje u zapošljavanju naših radnika u inozemstvo vrši putem međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina sa drugim državama, a u cilju omogućavanja legalnog i uređenog zapošljavanja i zaštite radnika. Ti ugovori su osnovni instrumenti za sigurnost i zaštitu radnika na radu u inostranstvu'', naveli su u današnjem priopćenju iz Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja se osvrnula na natpise u pojedinim medijima da ''izvoze'' i ''iseljavaju'' radnu snagu iz BiH.
Zahvaljujući sporazumima o zapošljavanju, navode, te njihovoj ulozi u implementaciji sporazuma, kažu da nisu imali slučajeva prevara prilikom zapošljavanja u inozemstvu.
''Također, sporazumi o zapošljavanju daju nam mogućnost da reagiramo u slučajevima ako dođe do kršenja ugovora o radu i prava naših radnika, što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH koristila za zaštitu radnika iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji. Pored sigurnosti i zaštite naših radnika sporazumi o zapošljavanju omogućavaju nam praćenje i upravljanje radnim migracijama. Na ovaj način mi posredujemo u zapošljavanju samo onih profila koji su brojni na evidencijama nezaposlenih u Bosni i Hercegovini'', dodaju u priopćenju.
Kažu da se vode podacima sa evidencija nezaposlenih osoba koje redovno dostavljaju zavodi za zapošljavanje oba entiteta i Brčko distrikta BiH.
''Također, zahvaljujući našoj ulozi svi radnici koji odu u inostranstvo putem međudržavnih sporazuma uredno su odjavljeni sa evidencija nezaposlenih osoba. Budući da su sporazumi o zapošljavanju najefikasniji instrument u praćenju migracija radne snage, Agencija za rad i zapošljavanje BiH će se zalagati da se ovakvi sporazumi kreiraju i prilikom uvoza radne snage u Bosnu i Hercegovinu'', dodaju.
Dodali su da broj odlazaka na rad iz Bosne i Hercegovine nema veze sa posredovanjem Agencije za rad i zapošljavanje BiH već sa uvjetima rada i cijenom rada u Bosni i Hercegovini.
''Tako je recimo u godinama prije nego što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH počela posredovati u zapošljavanju naših radnika u Sloveniji, broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji bio 43.604 dozvole (2008. godine) ili 19.185 dozvola (2011.). U 2024. godini broj izdatih radnih dozvola iznosio je 13.436 od čega se 5.825 dozvola odnosilo na posredovanje Agencije, a ostatak na ponovno izdavanje radnih dozvola radnicima koji su već u Sloveniji'', dodaju.
Kao primjer možemo naveli su i Hrvatsku sa kojom nema zaključen sporazum o zapošljavanju, te gdje posredovanje ne ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a broj radnih dozvola bh. radnicima u 2023. godini je iznosio 29.648.
''Dakle, evidentno je da se radne migracije ne mogu zaustaviti, a ono što mi možemo uraditi jeste da radnici koji se odluče na odlazak budu sigurni, zaštićeni, te da postoje tačni podaci o radnim migracijama'', dodaju.
