Sadnja lukovica koje se sade u proljeće kreće od ožujka, ali s obzirom na nepovoljne vremenske uvjete, ona se može obaviti nakon oborina koje se još očekuju i naravno nakon zasušenja tla.
Mogu se saditi sve do svibnja tako da nema mjesta panici. Begonijama, na primjer, i odgovara da se prvi rokovi sadnje preskoče jer su osjetljive na mraz.
Kišovito vrijeme možete iskoristiti za planiranje i osmišljavanje cvjetnjaka, kako jedna drugu biljku odnosno njihov cvijet ne bi zaklanjali.
Sadnja proljetnih lukovica je ljepša u skupinama, kako se to posljednjih godine više i prakticira. Vodite računa o razmaku kako bi imali dovoljno prostora za nesmetan rast i razvoj do konačne veličine.
Imaje na umu da neke i ne vole duboku sadnju, čak im odgovara da lukovica viri iz zemlje. Dubina sadnje ovisi od veličine lukovica i gomolja - sitnije se sade pliće, a krupnije dublje.
Dakle, manje se obično sade na dubinu od 5 do 10 cm, a veće na 10 do 15 cm.
Pojedine vrste lukovica i gomolja se sade isključivo u posude kao što su begonije, kale, dok druge poput irisa i ljiljana isključivo idu direktno u cvjetnjak.
Na svim pakiranjima u prodaji, slikovito je objašnjena i naglašena dubina i razmak sadnje između lukovica. Kako biste bili sigurni u kvalitetu sadnog materijala, najbolje ga je kupovati u ovlaštenim i specijaliziranim radnjama, bolje opskrbljeni agrocentri i poljoprivredne ljekarne imaju ih u ponudi.
Lukovice vole rastresito i dobro ocjedito zemljište, ne vole teška i zbijena tla. Obiluju raznovrsnošću boja i oblika, dovoljno je pustiti maštu na volju kako bi njihovom kombinacijom doveli svoje okruženje, okućnicu do perfekcije.
Gladiole (lat. Gladiolus hybridum) su jedne od najpoznatijih možete ih saditi sukcesivno da bi imali dug period cvatnje.
Ako se sade pojedinačno potrebno je osigurati potporu da se ne bi savijale i pucale. Ako se sade jedna uz drugu potpora nije potrebna. Lijepe su i dekorativne kad procvjetaju u vrtu, ali i u vazama pri dekoraciji enterijera.
Ljiljani (lat. Lilium sp.) se također sade u proljeće, ali postoje i neke vrste koji se sade u jesen. Svima nam je dobro znani, ranije viđan u svakom dvorištu bijeli ljiljan koji je jedini mirisni, a ostali crveni, narančasti, žuti nisu.
Ljiljani, također ljepše djeluju kad se u jednu kućicu sadi par gomolja oko 5, na razmak unutar nje oko 15 cm.
Begonije (lat. Begonia), porodica begonija obiluje raznovrsnošću cvijeta koji mogu biti pune, viseće jednostruke i grmolike.
Pogoduje im više zasjenjen položaj i sadnja u posudama nego direktno u vrt. Cvjetaju od svibnja do listopada. Osjetljive su na bolesti naročito pepelnicu pa joj treba osigurati fungicidni tretman.
Kana (lat. Canna) biljka raskošnih cvjetova i listova može se saditi i direktno u vrt ili u posude, biljka raste od 60 do 130 cm, razmak između biljaka, ako se sadi direktno u vrt, treba biti oko 40 do 50 cm. Cvjeta od lipnja do listopada.
Porijeklo vodi iz Indije, pa se podrazumijeva da je osjetljiva na niske temperature. Preporučuje se, što važi i za ostale lukovice, kad prođe cvjetanje, tijekom jeseni i zime vaditi ih i čuvati u pijesku ili na nekom zaklonjenom i mračnom mjestu.
Dalija (lat. Dahlia hybrida) cvjeta sve do prvih jesenskih mrazeva. Gomoljasti korijen dalije je osjetljiv na rane mrazeve pa je treba saditi kad prođe ta opasnost. U sušnom periodu potrebno je zalijevanje.
Kale (lat. Calla Zantedeschia) se također sade u proljeće. Ranije su postojale samo bijele, a sad ih možemo naći i u drugim bojama crvene, roze, žute pa čak i crne.
Prepoznatljive su po elegantnom vrlo otmjenom cvijetu više se sade u posude, nego direktno u cvjetnjak. Zbog svog neobičnog cvijeta često se nalaze u aranžmanima buketa.
Nekim od ovih lukovica treba duži period za nicanje, dok druge imaju brz početni rast, zato imajte strpljenja, piše Agroklub.
Ako primijetite pri kupovini da su lukovice i gomolji malo suhi bilo bi dobro kratko ih potopiti u vodu ili čak u otopinu određenog fungicida kako bi brže nicali, a time osigurali zaštitu od patogena.
