Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Objašnjenje

Zašto dinja nije slatka? Greške koje radite prije berbe mogu vas skupo koštati

Pogreške koje se naprave pred berbu mogu utjecati na slatkoću dinje. Saznajte što može pokvariti okus i kada je brati.

Kupci danas dinju, Cucumis melo, odnosno pipun kako je nazivaju u primorskim krajevima, najčešće procjenjuju po jednom kriteriju, okusu.

Bez obzira na veličinu ili lijep izgled, plod koji nije dovoljno sladak teško će pronaći kupca ili ostvariti dobru cijenu. Upravo zbog toga proizvođači sve više pažnje posvećuju kvaliteti ploda, a ne samo ukupnom prinosu.

Na terenu se često događa da dvije parcele s istom sortom daju potpuno različite rezultate. Razlog nije genetika, nego način vođenja proizvodnje tijekom posljednjih nekoliko sedmica prije berbe.

Najveća greška događa se pred samu berbu

Jedna od najčešćih pogrešaka je obilno navodnjavanje neposredno prije berbe. Mnogi proizvođači vjeruju da će više vode povećati masu ploda, ali u praksi se često događa suprotno, sadržaj šećera se razrjeđuje, aroma je slabije izražena, a plodovi imaju kraći rok trajanja.

Najveće potrebe za vodom ima tijekom intenzivnog porasta ploda. Kada plod dostigne gotovo punu veličinu i započne završno dozrijevanje, navodnjavanje treba prilagoditi. Cilj nije potpuno prekinuti dodavanje vode, nego izbjeći velike oscilacije vlage u tlu.

Što proizvođači mogu uočiti na parceli?

Ako pipuni ostaju krupni, ali imaju blag okus i slabiju aromu, uzrok često nije bolest nego način navodnjavanja ili neuravnotežena prihrana.

Na parcelama gdje je tijekom dozrijevanja prisutan višak dušika biljka nastavlja intenzivno razvijati lisnu masu, dok kvaliteta plodova zaostaje. Nasuprot tome, dovoljne količine kalija doprinose boljem nakupljanju šećera i intenzivnijoj aromi.

Ne ostavljajte previše plodova na biljci

U želji da prvi izađu na tržište, pojedini proizvođači berbu započinju prerano. Međutim, dinja nakon odvajanja od biljke ne može značajno povećati sadržaj šećera. Zato je važno pratiti znakove fiziološke zrelosti.

Ovisno o sorti, to može biti promjena boje pokožice, intenzivniji miris oko peteljke ili lagano odvajanje ploda od vriježe.

Na manjim gospodarstvima često se smatra da će veći broj plodova automatski donijeti i veći prihod. Međutim, biljka ima ograničen kapacitet za ishranu.

Ako je opterećena prevelikim brojem plodova, oni će biti sitniji i manje slatki. Iskusni proizvođači zato tijekom vegetacije uklanjaju dio zametnutih plodova kako bi preostali postigli bolju veličinu i kvalitetu.

Visoke temperature mogu biti saveznik, ali i problem

Dinja je kultura koja voli toplinu, no dugotrajne temperature iznad 35 °C mogu izazvati stres, posebno ako biljka nema dovoljno vode. Tada dolazi do slabijeg nalijevanja plodova i smanjenog nakupljanja šećera.

Na parcelama gdje se koristi organski malč ili crna PE-folija tlo dulje zadržava vlagu, a temperaturne oscilacije su manje izražene.

Takve naizgled jednostavne mjere često daju bolje rezultate nego dodatno navodnjavanje u najtoplijem dijelu dana.

Dobra dinja nije rezultat samo odabrane sorte. Na okus, aromu i tržišnu vrijednost utječu pravilno navodnjavanje, uravnotežena prihrana, broj plodova na biljci i pravilan trenutak berbe, piše Agroklub.

Iskustva proizvođača pokazuju da upravo male korekcije u tehnologiji uzgoja često odlučuju hoće li kupac nakon prve kupnje ponovno posegnuti za njihovim proizvodom.

POVEZANO