U današnjem videu, Svijet voća i povrća govorit će o uzgoju paprika i o pet najčešćih grešaka koje vam mogu uništiti urod.
"Možda mislite da će vam paprika automatski roditi samo zato što ste je posadili? Nažalost, nije baš tako. Svake godine tisuće vrtlara ostane bez ijedne kvalitetne paprike, zbog štetnika, neredovite prihrane i drugih ključnih pogrešaka", ističe autor videa.
Ako napravite ove greške – nema ploda, nema prinosa, nema ništa.
Zato vam danas otkrivam 5 najvećih grešaka koje mogu upropastiti cijeli trud oko paprika. I kladim se da barem jednu od njih i vi trenutačno radite.
Ovo je jedna od najčešćih početničkih grešaka. Paprika je biljka koja obožava sunce i treba joj barem 6 do 8 sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno. Ako je posadite u sjeni, rast će biti usporen, plodovi manji i slabije kvalitete.
Osim toga, tlo mora biti rastresito, dobro drenirano i rahlo. Idealno mjesto za paprike je sunčani, topli kutak vrta, koji je barem djelomično zaštićen od jakog vjetra.
Paprika je dosta zahtjevna biljka kada je riječ o prehrani, i nepravilna prihrana jedna je od najvećih grešaka koje možete napraviti.
U ovom savjetu ćemo pokazati kako napraviti jednu fantastičnu prirodnu prihranu koju zovemo "osoka" – to je tekući stajnjak.
U našem slučaju, iskoristili smo staru kadu, stavili nekoliko lopata stajnjaka i napunili je vodom. U tu smjesu dodali smo još drveni pepeo i kore od banane.
Drveni pepeo je bogat mineralima poput dušika, fosfora, kalija i kalcija. Kalcij poboljšava strukturu tla i pomaže biljkama da bolje reguliraju kiseline.
Banane dodaju kalij i ostale mikroelemente koji potiču cvjetanje i plodonošenje.
Smjesu ostavimo da odstoji nekoliko dana, a zatim je koristimo za zalijevanje.
Najbolje je zalijevati rano ujutro ili kasno navečer, a smjesu možemo koristiti svakih 7 dana.
Jednu litru ove smjese pomiješamo s 10 litara vode i bez problema zalijevamo paprike.
Već nakon 10 dana – nećete prepoznati svoje biljke jer će biti bujne i izgledat će zdravo.
Jedna od ozbiljnih i čestih grešaka je nepravilna zaštita biljaka. Paprika je osjetljiva na mnoge bolesti, a najpoznatije su plamenjača i pepelnica, dok su od štetnika česte lisne uši.
Prirodna zaštita od plamenjače:
Napravite pripravak od:
• 200 ml mlijeka
• 15 kapi joda
• 1 litra vode
Ova smjesa stvara zaštitni sloj na listovima, proteini iz mlijeka djeluju protiv gljivica, dok jod ima snažno antiseptičko djelovanje koje uništava spore gljivica.
Prskajte listove svakih 7 do 10 dana, preventivno, prije pojave simptoma.
Prirodna zaštita od lisnih ušiju:
Napravite pripravak od:
• 1 žlica usitnjenog češnjaka
• 1 žlica mljevene ljute paprike
• 1 litra vode
Smjesu ostavite da odstoji 12 do 24 sata, zatim procijedite i poprskajte biljke rano ujutro ili navečer.
Češnjak djeluje antibakterijski i odbija štetnike, dok ljuta paprika tjera i uništava sitne insekte poput lisnih ušiju.
Ova greška dugoročno uništava tlo. Ako svake godine sadite paprike na istom mjestu, dolazi do iscrpljivanja zemljišta, smanjenja prinosa i nakupljanja štetnih gljivica, bakterija i kukaca.
To može dovesti do ozbiljnih bolesti poput truleži korijena, virusa i pepelnice.
Zato je rotacija kultura ključna – na istu poziciju paprike bi smjeli saditi tek svake 3 do 4 godine.
Na kraju, jako je važno birati sorte koje su otporne i prilagođene klimi u kojoj živite.
Za kontinentalna područja preporučuju se otpornije, ranije sorte poput "fore".
Za toplija, južna područja bolje je birati dugovječnije sorte poput "ajvarki", ljutih čili paprika ili drugih domaćih sorti.
Uzgoj paprika može biti izazovan, ali uz pravilan pristup i izbjegavanje ovih pet ključnih grešaka, uspjeh vam je zajamčen.
Sretno s uzgojem i neka paprike rode kao nikad prije!
