Nova godina donijela je i nove cijene. Nažalost, ne niže. Od prvog januara poskupjele su čak i osnovne životne namirnice.
U trgovinama širom Bosne i Hercegovine cijena jednog litra mlijeka odavno je premašila dvije marke. Međutim, bh. farmeri tvrde da je ta cijena neopravdana, s obzirom na njenu nesrazmjernost u odnosu na otkupnu. Stoga nadležne pozivaju na hitnu reakciju.
Proizvodnja je poskupjela 300 posto, a otkupna cijena mlijeka ostala je niska, kažu farmeri, koji ovih dana zbrajaju gubitke i razmišljaju o smanjenju stočnog fonda. Otkupna cijena mlijeka, u zavisnosti od klase, iznosi od 50 do 60 feninga po litru, što je brojne farme dovelo do gašenja.
Nekontroliran uvoz, upitan plasman i niska otkupna cijena na porodičnom imanju Petra Dragojlovića gase sedam decenija dugu tradiciju proizvodnje mlijeka. Stočni fond su morali prepoloviti. Zarada nikakva, a nametima u proizvodnji, kažu, nikad kraja.
“Računao sam - 22 parazita su na mom litru mlijeka. Mnogo ih je. Dvaput godišnje moraš vaditi sanitarnu knjižicu, pa od vađenja krvi, veterinara, vozača i na kraju trgovca, 22 je njih na jednom litru mlijeka”, ističe Dragojlović.
S druge strane, krajnji potrošači isto to mlijeko u trgovinama plaćaju pet puta skuplje u odnosu na cijenu po kojoj su ga farmeri prodali otkupljivačima. U Privrednoj komori suglasni su da je potrebno izvršiti detaljnu analizu stanja na tržištu.
“Stvar je tržišta i dogovora. Privredna komora u potpunosti podržava dogovore koji će ići u korist i komercijalnim proizvođačima i direktnim proizvođačima mlijeka”, kaže Željko Vidić, sekretar Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore regije Bijeljina.
A dogovora, po svemu sudeći, nema. Ceh plaćaju primarni proizvođači i krajnji potrošači. Zarada je negdje u sredini. Otkupljivači mlijeka tako su i odbili da stanu pred naše kamere.
“Otkupljivači mlijeka, na kraju se ispostavilo, oni su najveći. Otkupljuju mlijeko po 80-90 feninga, a prodaju ga po 2,5 marke”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.
“Godine 2008. cijena mlijeka je bila 1,20 KM. Tad je koncentrat bio 45 do 50 feninga. Kako je država dala poticaj poljoprivredniku, mljekari su skidali cijene mlijeka i evo dokle smo došli. I tko je zaradio - mljekara, a mi smo opet u minusu”, ističe farmer Nebojša Đokić.
S druge strane, tržišna inspekcija proteklih je mjeseci provodila kontrole. Prvi rezultati češljanja poslovnih knjiga mljekara pokazuju znatna kršenja propisane marže, zbog čega su pojedini već kažnjeni i upozoreni da u zadatom roku snize cijene mlijeka i mliječnih proizvoda.
“Uopće nema efekta. Hvale se kako su naplatili 3-4 milijuna KM kazni, a cijene se nisu promijenile”, naglašava Vasilić.
Bosna i Hercegovina je tijekom protekle godine izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 114,5 milijuna KM, dok smo u istom periodu uvezli mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 225 milijuna KM. I dok je tržište preplavljeno uvezenom robom, nitko ne osjeća potrebu da zaštiti domaće proizvođače povećanjem otkupne cijene, poticaja i osiguranja plasmana.
“Što je s nama? Kažu: Nemojte da razmišljate, vi samo radite, a mi ćemo razmišljati o vama. Pa evo, nećemo više ni raditi, ja neću proizvoditi, pa nek uvoze mlijeko, nek rade što hoće”, poručuje Đokić.
Proizvođači nisu zadovoljni ni novim nacrtom Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih poticaja za 2023. godinu prema kome je premija za mlijeko i dalje ostala u iznosu od 0,25 KM.
Proizvođači traže da, s obzirom na poskupljenje svih proizvodnih imputa, premije iznose 45 feninga po litru, u suprotnom, najavljuju proteste i smanjenje proizvodnje mlijeka.
