Dronovi i umjetna inteligencija stižu na njive: Hercegovina već povezuje 56 meteoroloških stanica

Dronovi koji otkrivaju bolesne biljke prije nego što se simptomi mogu vidjeti golim okom, senzori koji određuju kada treba navodnjavati i digitalne klopke koje prate štetnike već postaju dio suvremene poljoprivrede. U Hercegovini se razvija i digitalna infrastruktura koja bi poljoprivrednicima trebala pomoći da smanje troškove i povećaju prinose.

Platforma AgroLife već povezuje 56 meteoroloških stanica, a planirano je i povezivanje podataka prikupljenih dronovima, digitalnim klopkama te uređajima za analizu tla i biljaka.

Ove podatke predstavio je Ivica Sivrić iz mostarske razvojne agencije REDAH na međunarodnoj konferenciji o pametnoj i preciznoj poljoprivredi, održanoj u četvrtak u Akademiji znanosti i umjetnosti BiH u Sarajevu.

Sivrić je predstavio i koncept ''Data Hub Hercegovina'', digitalne platforme koja bi objedinjavala informacije korisne poljoprivrednicima, javnim institucijama, obrazovnom sektoru i ruralnom turizmu.

Profesor Hamid Čustović upozorio je kako sama tehnologija nije dovoljna ako se prikupljeni podaci ne pretvore u konkretne odluke.

''Prava vrijednost tih tehnologija nije u samim podacima, nego u našoj sposobnosti da ih pretvorimo u kvalitetne odluke'', istaknuo je Čustović.

Koliko je digitalizacija još u početnoj fazi pokazali su i podaci iz Hrvatske, gdje se gotovo 60 posto analiziranih poljoprivrednih gospodarstava nalazi u ranim fazama digitalne transformacije, dok je samo pet posto dosegnulo najvišu fazu.

Sudionici konferencije zaključili su kako BiH do 2030. godine treba razviti digitalne karte poljoprivrednih resursa, ojačati savjetodavne službe i omogućiti širu primjenu novih tehnologija.

Konferenciju su organizirali ANUBiH, njemački GIZ i mostarski REDAH.