Susjedne zemlje računaju prosječnu i medijalnu plaću
Prosječna plaća 1280 KM, ali polovina radnika ima plaću nižu od 850 maraka
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2023. u BiH u odnosu na kolovoz prethodne godine nominalno je viša za 11,8 posto. Za isto razdoblje realni indeks veći je za 6,8 posto. BiH, prema tome, bilježi najsnažniji realni rast zarada u regiji zahvaljujući bržem usporavanju inflacije koju vidimo u posljednjim mjesecima. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za kolovoz 2023. iznosila je 1280 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,4 posto, i realno je veća za 0,4 posto u odnosu na srpanj 2023. Prosječnu plaću u BiH ne zarađuje većina radnika te bi se izračunavanjem medijalne plaće, kao što to rade zemlje u susjedstvu, odražavala stvarna primanja zaposlenih.
Radnici slabo plaćeni
Susjedne zemlje, kao što su Srbija i Hrvatska, službeno izračunavaju prosječnu, ali i medijalnu plaću. Tako je u Hrvatskoj u srpnju prosječna plaća iznosila 1150 eura, a medijalna 984 eura, dok je u Srbiji prosječna iznosila 699 eura, a medijalna plaća 540 eura. Iz Zavoda za statistiku RS-a medijima su potvrdili da ne raspolažu podacima o medijalnoj plaći. Također ni Federalni zavod za statistiku ne raspolaže podacima o medijalnoj plaći. Razlog zbog kojeg bi trebalo uvesti medijalnu plaću je eliminacija utjecaja ekstremno visokih i niskih primanja jer prosječna plaća može biti značajno iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja.
Pročitajte još
Medijalna plaća predstavlja srednju točku, eliminirajući tako ekstremne vrijednosti i pružajući realniju sliku o tome koliko većina stanovništva zarađuje. Medijalna plaća pruža precizniju sliku standarda života. Prosječna plaća san je velikog broja radnika. Radnici su slabo plaćeni i to je osnovni razlog zašto odlaze u inozemstvo. I dok političari u regiji često govore o povećanju minimalne plaće kao odgovoru na inflaciju, stručnjaci naglašavaju važnost medijalne plaće kao ključnog pokazatelja, piše Večernji.ba.
''Fokus ekonomske politike treba biti na povećanju medijalne plaće, koja trenutačno iznosi oko 850 konvertibilnih maraka neto. Polovina radne snage prima plaću ispod tog iznosa, dok druga polovina zarađuje više. Smanjenje doprinosa na 27 posto i niže moglo bi potaknuti opći rast plaća. No, važno je razumjeti da će ciljanih 1000 konvertibilnih maraka biti minimalna primanja, ne minimalna plaća. Ovo je zbog planiranog moderniziranja sustava oporezivanja, uključujući elemente poput poreza na topli obrok. Konačni cilj je osigurati da ukupni trošak radnika ostane isti ili se poveća za maksimalno 100 konvertibilnih maraka'', kazao je za Al Jazeeru Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.
''Postoji nesigurnost oko provedbe ovih promjena jer fiskalni zakoni još nisu u parlamentarnoj proceduri. Ako se ne usvoje do kraja ove godine, gubi se cijela iduća godina. Iako su neki ministri spomenuli rok početkom siječnja 2024. godine, nije jasno na temelju kojih službenih vladinih ili parlamentarnih dokumenata'', zaključuje Čavalić.
Viša od 1000 eura
Koliko je stanje u Hrvatskoj bolje nego u BiH, pokazuju statistike. Naime, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu je prvi put prešla iznos od tisuću eura. Prema tim podacima, medijalna neto plaća za kolovoz iznosila je 1004 eura, dok je medijalna bruto plaća - dakle, stvarni trošak plaće uvećan za poreze, prirez i doprinose - iznosila 1364 eura.
Još u srpnju medijalna je neto plaća bila manja od tisuću eura. Preciznije, iznosila je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 984 eura. U odnosu na srpanj medijalna neto plaća u kolovozu nominalno je bila za 20 eura ili dva posto veća. U usporedbi s kolovozom prošle godine, kada je medijalna neto plaća u RH iznosila 875 eura, nominalni rast iznosi 129 eura ili 14,7%.
