Posljedice koronavirusa
Propadanje: Mi ne znamo što želimo
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Premijer Federacije BiH Fadil Novalić na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH najavio je da je u pripremi set mjera za oporavak gospodarstva težak između dvije ili tri milijarde KM. No, Novalić nije zaboravio naglasiti da je trenutni fiskalni kapacitet Federacije iscrpljen usvojenim Korona zakonom'', objavio je Dnevni avaz.
Novine napominju kako je bitno je naglasiti da je međunarodna rejting agencija Standard and Poor's objavila procjenu kreditnog rejtinga BiH, a naša država zadržala je rejting B, dok su izgledi izmijenjeni s pozitivnih na stabilne.
Pročitajte još
Ekonomist Admir Čavalić za Avaz je rekao kako je očekivano da je S&P uradila blagu izmjenu kreditnog rejtinga za našu zemlju.
''Činjenica je da BiH ove godine ulazi u recesiju te da će vjerojatno imati izuzetno kumulativno zaduženje do kraja godine (kako na domaćim, tako i na inozemnim tržištima). Problematična je namjena, odnosno strateška orijentacija (i implementacija) financijskih sredstava koja će se akumulirati po ovom osnovu. Nažalost, dijelimo 'južnjačku', 'mediteransku' sudbinu zemalja poput Grčke, što znači da će rezultati biti veoma skromni i neće uspjeti kompenzirati zaduživanje s očekivano višim stopama ekonomskog rasta'', pojasnio je Čavalić.
Dodao je da mogućnost ''grčkog scenarija'', barem u onim proporcijama, blokira specifična decentralizirana struktura naše zemlje.
Ekonomist Željko Rička za Avaz kaže da novac od eventualnog zaduživanja treba staviti u funkciju oporavka i razvoja gospodarstva.
''Činjenica je da smo prije pandemije imali prostora da se zadužujemo. Drugo je pitanje naša sposobnost da to servisiramo, a ona nije dovoljno dobra. Jer nikako nismo krenuli u proces racionalizacije države. Ova pandemija je dobra škola kako se ne treba raditi u smislu ekonomije, nismo radili na jačanju našeg gospodarstva i to se sad vidi'', istaknuo je Rička.
Dodaje kako se BiH ne može razvijati na bazi marži, već na bazi profita koji ostvaruju kompanije i privlačenjem stranih investicija.
''Dakle, u ovom trenutku ostaje nam da se nadamo da još ima onih koji imaju povjerenja u nas, pa će nam dati kredit. Iako dobijemo te najavljene milijarde, mi njih ne smijemo potrošiti na sanaciju dugova, već napraviti novu proizvodnju, a onda od efekata te proizvodnje vraćati dugove. To znači da moramo dobiti povoljne kredite, kao što su oni od MMF-a s grejs periodom i malom kamatom'', kazao je Rička.
Dodao je kako nam dosta europskih fondova bilo na raspolaganju i mogli smo to iskoristiti, ali mnogi od tih fondova zahtijevaju konkretni programi koji su dio strategije razvoja države.
''Mi nemamo strategiju razvoja, mi još ne znamo što želimo, da li ćemo da bude turistička destinacija, industrijska zemlja ili država s visokim tehnologijama. Mi ni to još nismo uradili i normalno je da nam međunarodne institucije neće dati novac dok ne dokažemo da ćemo mi taj novac pretvoriti u akumulaciju, te odatle vraćati kredit'', naglasio je Rička.
