Prije 190 godina: Jedino razdoblje kada je američki dug bio nula

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji su dan 1835. godine Sjedinjene Američke Države jedini put bile bez javnog duga.

Dogodilo se to za vrijeme predsjednika Andrewa Jacksona i ministra financija Levija Woodburyja. U svim ostalim razdobljima dug je postojao, manji ili veći. Najveći je bio u Drugom svjetskom ratu (oko 117.5% bruto društvenog proizvoda), a danas on nadmašuje 100% BDP-a.

U najnovije vrijeme Amerikanci su probili još jednu granicu vanskog duga. Tijekom ljeta pisalo se o rekordima američkog nacionalnog duga koji je tada premašio 35 bilijuna dolara, no kraj godine se bliži, a dug i dalje raste.

Nakon što je u kolovozu 2024. godine nacionalni dug premašio 35 bilijuna dolara, na kraju godine brojke su još sumornije. Naime, američki bruto dug dosegnuo je impresivnih 36,1 bilijuna dolara, što predstavlja povećanje od 1,7 bilijuna dolara u odnosu na kraj 2023. godine, piše Lider Media.

Nacionalni dug SAD-a rezultat je sustavnog deficita federalnog proračuna, pri čemu vlada troši više nego što prikupi kroz poreze i druge izvore prihoda. Da bi nadoknadila manjak, američko Ministarstvo financija izdaje vrijednosne papire poput trezorskih zapisa i obveznica, koje kupuju investitori iz SAD-a i inozemstva, kao i različite vladine agencije. 

Dominira javni dug

Oko 79 posto američkog duga čini javni dug, koji je iznosio 27,3 bilijuna dolara u 2023. a taj dug nastaje kada američka vlada posuđuje novac putem trezorskih obveznica, bilježnica i zapisa od domaćih i stranih investitora.

Povijesni podaci pokazuju da je američki dug sustavno rastao od kraja Drugog svjetskog rata, kada je iznosio 260 milijardi dolara. Međutim, najveći skokovi zabilježeni su nakon financijske krize 2008. godine i tijekom pandemije COVID-19-a kada se novac dijelio 'šakom i kapom'.

Primjerice, tijekom mandata predsjednika Georgea W. Busha dug je porastao s 5,7 bilijuna dolara 2001. godine na 10,6 bilijuna dolara 2009. godine. Pandemija je dodatno ubrzala rast, pa je dug u razdoblju od 2020. do 2022. narastao za više od 6 bilijuna dolara.

Na kraju 2023. godine dug je iznosio 34,4 bilijuna dolara, od čega 79 posto (27,3 bilijuna dolara) otpada na javni dug, dok je preostalih 21 posto (7 bilijuna dolara) intravladin dug – dug unutar saveznih agencija poput socijalnog osiguranja i drugih državnih fondova.

Sredinom prošle godine institut CBO, u kojem rade bivši dužnosnici američke središnje banke, ministarstva financija i Kongresa, procijenio je da bi javni dug SAD-a do kraja desetljeća mogao porasti na 107 posto a do 2053., prema njihovim proračunima čak 181 posto BDP-a.

Tko su najveći vjerovnici?

Najveći vjerovnici američkog duga dolaze iz tri glavne kategorije: domaći investitori, strani investitori i intravladine agencije. Najveći domaći vjerovnik je Federalni sustav rezervi (FED) koji drži 5,24 bilijuna dolara duga.

Kao središnja banka, Federalne rezerve koriste te vrijednosne papire za provođenje monetarne politike.

Strane države i institucije drže značajan dio američkog duga – gotovo 7,4 bilijuna dolara. Među njima, najveći pojedinačni vjerovnici su Japan (1,1 bilijun dolara) i Kina (848 milijardi dolara), što naglašava povezanost američke ekonomije s globalnim financijskim tržištima.

Osim stranih vjerovnika, veliki dio američkog duga drže privatni sektori, uključujući investicijske fondove i osiguravajuća društva, kao i mirovinski fondovi koji ulažu u obveznice radi osiguravanja stabilnih prinosa. (Izvor: Lider)