Ispod BiH možda leži 200.000 tona skupocjenog metala

Bosna i Hercegovina raspolaže procijenjenim količinama od oko 200.000 tona antimona, metala čija je cijena u nešto više od dvije godine porasla s približno 12.000 na više od 60.000 dolara po toni. Istodobno, strane kompanije već istražuju pojedina nalazišta u zemlji, dok potražnja za ovom kritičnom sirovinom raste.

Antimon je srebrnkastosivi, krti metal koji se u prirodi najčešće pojavljuje u mineralu antimonitu. Samostalno nema široku primjenu, ali je iznimno važan kao dodatak drugim materijalima.

Zbog toga se rijetko pojavljuje pod vlastitim imenom u gotovim proizvodima, premda se koristi u brojnim industrijama.

Od usporivača gorenja do vojne industrije

Velik dio svjetske potrošnje antimona odnosi se na usporivače gorenja, odnosno tvari koje se dodaju plastici, tekstilu i izolacijskim materijalima kako bi se smanjila njihova zapaljivost. Koriste se, među ostalim, u kabelima, namještaju, tapetama i zaštitnoj opremi.

Drugo važno područje primjene je vojna industrija. Antimon se koristi u upaljačima za streljivo, legurama olova za municiju te optičkim sustavima za uređaje za noćno gledanje.

Primjenjuje se i u proizvodnji poluvodiča, stakla za solarne panele, baterija te različitih legura za akumulatore, piše N1.

Upravo zbog široke primjene i ograničenih mogućnosti zamjene antimon se ubraja među kritične sirovine.

Kineske odluke promijenile tržište

Jedan od ključnih razloga snažnog rasta cijene bile su odluke Kine, koja proizvodi između 50 i 60 posto svjetskog antimona. Uz Rusiju i Tadžikistan, te zemlje zajedno kontroliraju oko 80 posto svjetske ponude.

Kina je tijekom kolovoza i rujna 2024. uvela izvozne kontrole za antimon i proizvode koji ga sadržavaju, a u prosincu iste godine potpuno je zabranila njegov izvoz u Sjedinjene Američke Države, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti.

Kineske isporuke antimona u SAD potom su pale za 97 posto, dok je ukupni kineski izvoz tog metala pao na najnižu razinu u pet godina.

Do početka 2025. europski proizvođači, prema navedenim podacima, raspolagali su zalihama dovoljnima za manje od 60 dana.

Cijena je pritom nastavila snažno rasti. Tona antimona 2023. vrijedila je oko 12.000 dolara, tijekom 2024. cijena se udvostručila, a 4. srpnja 2025. dosegnula je približno 59.750 dolara po toni.

Do početka 2026. premašila je 60.000 dolara.

Prema podacima analitičke kuće koja to tržište prati od 1980. godine, riječ je o najbržem rastu cijene ikada zabilježenom za taj metal.

Zapadne zemlje pritom imaju vrlo ograničenu vlastitu proizvodnju. Sjedinjene Države tek su 2025. pokrenule prvi domaći rudnik u Montani, dok Europska unija nema aktivan rudnik antimona.

BiH raspolaže značajnim potencijalom

U takvim okolnostima pozornost privlači Bosna i Hercegovina, za koju se procjenjuje da raspolaže s oko 200.000 tona antimona.

Nalazišta se povezuju sa srebreničkim rudnim područjem te prostorom Vareša.

Kompanija Terra Balcanica objavila je da je na lokalitetima Čumavići i Brežani kod Srebrenice utvrdila srebrno-antimonsku mineralizaciju, uz prisutnost cinka, olova i zlata.

Predsjednik kompanije Aleksandar Mišković izjavio je kako žele postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, prije svega antimona, za europsko tržište.

Prva preliminarna procjena resursa najavljena je za iduću godinu, nakon čega bi trebalo biti jasnije koliko je pronađenog metala moguće gospodarski isplativo eksploatirati.

Uz Srebrenicu, perspektivnim se smatra i područje Rupica kod Vareša, gdje se već eksploatiraju srebro, cink i olovo.

Procijenjeni resursi nisu isto što i rezerve

Podatak o 200.000 tona antimona ipak treba promatrati s oprezom. Procijenjeni resurs nije isto što i potvrđena rudna rezerva.

Procjena pokazuje koliko bi metala moglo postojati u zemlji, dok rezerva označava količinu koju je moguće gospodarski isplativo eksploatirati u postojećim uvjetima.

Razlika između tih vrijednosti može biti velika, a stvarne količine utvrđuju se istražnim bušenjima i studijama koje mogu trajati godinama.

Otvaranje rudnika također je dugotrajan proces koji uključuje ishođenje dozvola, procjene utjecaja na okoliš i velika ulaganja. Iskustva iz regije pokazuju i da rudarski projekti mogu izazvati protivljenje lokalnih zajednica.

Ono što je zasad izvjesno jest da strane kompanije već provode istraživanja na pojedinim područjima u BiH, dok će tek daljnja ispitivanja pokazati koliki je stvarni gospodarski potencijal nalazišta antimona.