Mostarska Zračna luka prometnula se u jednu od rijetkih kompanija u BiH koje bilježe dramatičan rast u godini koju obilježava uvođenje mjera štednji, smanjenje broja zaposlenih, općenito gubljenje poslova. Ova zračna luka ima objektivno potencijale napraviti dodatni iskorak i postati jedna od najznačajnijih u regiji ako bi se poklopilo nekoliko važnih elemenata. Jedan od tih svakako je vezana uz ulaganja kako u pogledu kapaciteta, veće sigurnosti i pronalaženje stranih partnera.
Kako doznaje Večernji list, Europska komisija financirala je studiju koja će pokazati opravdanost mogućih ulaganja, odnosno privatizacije u Zračnu luku koja je u ovoj godini tek pokazala naznake mogućeg daljnjeg razvoja.
Ranije su čelni ljudi u Mostaru i predstavnici vlasti iz Federacije oko te mogućnosti razgovarali i s upravom najveće europske zračne luke u Frankfurtu (Fraporta).
U mostarskoj Zračnoj luci udjel, uz grad Mostar, ima i zagrebačka Zračna luka. Prema procjenama, za daljnji razvoj je neophodno proširiti kapacitete za prihvaćanje zrakoplova, ali i osigurati najmanje jednu stalnu vezu sa svijetom.
Potrebna su i ulaganja u produženje uzletno-sletne piste. Sve to zajamčilo bi, uz snažniju potporu institucija vlasti, a moguće i stranih investitora daljnji rast. Mostarska Zračna luka je još prije rata proglašena zamjenskom sarajevskoj zračnoj luci u vrijeme održavanja Zimske olimpijade u Sarajevu.
Unatoč tome, to nikada poslije rata nije postala, prije svih zbog blokada vlasti iz Sarajeva, a u svojevrsnom prešutnom dogovoru oko blokiranja razvoja ove zračne luke bile su i vlasti u Hrvatskoj kako bi zaštitili monopol svojih zračnih luka u Splitu i Dubrovniku.
Unatoč tome što nema nijedne stalne linije, mostarska Zračna luka je ove godine druga u državi po broju letova i putnika, odmah iza Sarajeva čime se približava prijeratnim rekordima.
Do kraja godine očekuje se 65 tisuća putnika. Ako se trend rasta broja putnika nastavi, iduće godine postoji mogućnost dostizanja prijeratnog prometa od 100 tisuća putnika godišnje.
