Podaci pokazuju da je Španjolska 2023. godine dodijelila najviše državljanstava – više od 240.000 – što čini 22,9 posto ukupnog broja dodijeljenih državljanstava u Europskoj uniji.
Italija je bila na drugom mjestu s 214.000, zatim Njemačka s 200.000, Francuska sa 97.000 i Švedska sa 68.000.
Ujedinjeno Kraljevstvo, prema podacima britanske vlade, dodijelilo je 202.000 državljanstava u 2023. godini. Hrvatska se nalazi na samom začelju sa 654 dodijeljena državljanstva, a Slovenija ih je iste godine dodijelila 1649.
Poredak se mijenja kada se broj dodijeljenih državljanstava promatra u odnosu na broj stanovnika pojedine zemlje.
Podaci pokazuju da je u 2023. godini prvo mjesto u Uniji držao Luksemburg s 8,8 dodijeljenih državljanstava na tisuću stanovnika, slijede Švedska (6,4), Španjolska (5) i Belgija (4,7), a Italija je s 3,6 bila peta na listi.
Najmanje državljanstava po tisuću stanovnika dodijelile su Slovačka, Bugarska i Litva – sve ispod 0,5.
Eurostat izračunava i tzv. stopu naturalizacije, odnosno broj dodijeljenih državljanstava u odnosu na broj stanovnika koji nisu državljani zemlje.
Prema toj metrici, najvišu stopu naturalizacije imala je Švedska (7,9), zatim Rumunjska (5,9) i Italija (4,1).
"U 2023. godini, na razini cijelog EU-a, 2,6 od sto stanovnika koji nisu državljani zemlje u kojoj žive dobilo je državljanstvo", objavio je Eurostat. To znači da Italija doista zauzima visoko mjesto kada se gleda ukupan broj dodijeljenih državljanstava i da je u nekim godinama – poput 2022. i 2020. – bila na samom vrhu.
Tako je, primjerice, 2022. godine ta zemlja dodijelila državljanstvo otprilike 214.000 ljudi, a 2020. njihov je broj iznosio oko 132.000.
Unatoč tome, Italija i dalje ima jedan od najstrožih režima za stjecanje državljanstva u Europi – useljenici moraju živjeti deset godina u državi prije nego što ga mogu zatražiti.
Slične uvjete imaju Švicarska, Litva i Slovenija, a brojne europske zemlje traže svega pet godina boravka. Među njima su Finska, Francuska, Irska i Portugal, piše Tportal.
Dok Italija razmatra mogućnost da olakša uvjete za stjecanje državljanstva, neke zemlje idu u suprotnom smjeru – ili su to već učinile. Britanska je vlada, primjerice, najavila nova pravila prema kojima će useljenici morati živjeti u Ujedinjenom Kraljevstvu deset godina prije nego što mogu zatražiti državljanstvo – osim ako ne dokažu "stvaran i trajan doprinos gospodarstvu i društvu."
Belgija je pak nedavno povećala naknadu za podnošenje zahtjeva za državljanstvo sa 150 na čak 1000 eura.
