Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Gost komentator

Inženjerska vizija, društveni apsurd i zemlja u kojoj je šaht postao najveći građevinski izazov

Norveška planira tunel za brodove, dok BiH i dalje vodi bitku s infrastrukturom, tenderima i šahtovima na cestama.

Norveška planira izgraditi nešto što na prvi pogled zvuči kao scenarij naučnofantastičnog filma – tunel kroz planinu kojim će prolaziti brodovi. Ne automobili, ne vozovi, nego brodovi! Ideja je da se brodovima omogući sigurniji i kraći prolaz kroz područje poznato po zahtjevnim pomorskim uslovima.

I dok bi prosječan balkanski političar vjerovatno prvo pitao koliko bi se tu moglo zaraditi na eksproprijaciji, tenderu i pratećim radovima, norveški inženjeri očigledno su imali sasvim drugačije pitanje: Zašto ne bismo napravili nešto što će generacijama olakšati život?

Tu se zapravo vidi razlika između društava koja razmišljaju o budućnosti i onih koja su budućnost odavno stavila na čekanje.

Jer, nije stvar samo u novcu, tehnologiji ili građevinskoj mehanizaciji. Stvar je u viziji. Neko ima ideju, okupi stručnjake, napravi projekat, riješi tehničke izazove i ostavi iza sebe nešto što će koristiti generacijama. Nešto što pomjera granice mogućeg i mladim inženjerima daje razlog za nove ideje i uvjerenje da ništa nije nemoguće.

A onda se vratimo u Bosnu i Hercegovinu.

Zemlju koja ima kvalitetne tehničke fakultete, sposobne inženjere, geologe, arhitekte, građevinare i stručnjake koji bi, kada bi im se pružila prilika, mogli ravnopravno učestvovati u realizaciji najzahtjevnijih projekata.

Međutim, kod nas se često čini da je važnije ko će dobiti posao nego kako će posao biti urađen. Tenderi, umjesto da budu instrument izbora najboljeg tehničkog i ekonomskog rješenja, nerijetko postaju predmet sumnji u pogodovanja, unaprijed dogovorene poslove i razne dodatne troškove. Naravno, ne treba generalizirati niti svaki projekat i svakog učesnika stavljati u isti koš, ali sistemske slabosti i afere odavno su postale dio javne svakodnevice.

A stručnjak koji postavlja pitanja, traži obrazloženja, insistira na propisima i ne želi potpisati nešto iza čega ne može stati svojim profesionalnim integritetom često postaje nepoželjan.

Takvima se, izgleda, ne dodjeljuju veliki projekti. Njima se dodjeljuje nešto mnogo jednostavnije – dokaz da nisu poželjni.

Sistem mnogo lakše funkcioniše kada ima poslušne potpisnike nego ljude koji razmišljaju svojom glavom. Jer, za potpis nije uvijek potrebno mnogo znanja, ali za odgovornost jeste.

A sada dolazimo do našeg najvećeg nacionalnog inženjerskog izazova – ŠAHTA!

Da, dobro ste pročitali. Šahta!

Dok Norvežani razmišljaju kako provesti brod kroz planinu, mi već decenijama pokušavamo savladati jednu mnogo jednostavniju disciplinu: postavljanje poklopca šahta u ravninu završnog sloja asfalta.

Nekada je šaht niži, nekada viši, a ponekad se čini da je projektovan kao zaseban saobraćajni objekat, s vlastitom konfiguracijom terena i posebnim režimom kretanja vozila.

Vozači svakodnevno učestvuju u nekoj vrsti besplatnog off-road treninga. Ako ne oštete amortizere, felge i gume, barem će provjeriti stanje vlastitih živaca.

Ponekad se zaista zapitam postoji li neki neformalni sporazum između izvođača radova, vulkanizera i automehaničara. Jer, ako je šaht postavljen u ravnini asfalta, to je kod nas gotovo raritet. Mogao bi se fotografisati, arhivirati i proglasiti tehničkim spomenikom.

Naravno, postavljanje šahta nije nuklearna fizika. Zahtijeva odgovarajuću pripremu, pravilno nivelisanje, koordinaciju između izvođača, nadzora i upravitelja infrastrukture te kontrolu završnih radova. Ali, izgleda da je upravo ta jednostavna koordinacija kod nas postala najkomplikovaniji dio građevinskog procesa.

I sada zamislimo da neko u Bosni i Hercegovini predloži izgradnju nekog građevinskog megazahvata, kao, na primjer, podzemne željeznice – metroa u Sarajevu.

Odmah bi se pojavili stručnjaci za objašnjavanje zašto je to nemoguće. Te nema novca, te je komplikovana geologija, te podzemne vode, te instalacije, te saobraćaj, te ovo, te ono...

A Norvežani, eto, imaju planinu, stijene, vodu i brodove, pa ipak razmišljaju kako napraviti tunel kroz planinu.

Mi imamo grad koji se guši u saobraćaju i razmišljamo kako da dodamo još jednu traku, još jedan semafor i još jedan kružni tok.

Nije problem što metro zahtijeva ozbiljna geološka istraživanja, složenu projektnu dokumentaciju i ogromna finansijska sredstva. To je sasvim razumljivo. Problem je što se kod nas velike ideje često odbacuju prije nego što se uopće ozbiljno analiziraju.

A možda je razlog i mnogo jednostavniji: veliki projekti zahtijevaju ozbiljne stručnjake, transparentne procedure, dugoročno planiranje i kontrolu svakog uloženog novca. U takvom ambijentu mnogo je teže improvizovati.

Zato se kod nas često lakše odlučuje za još jedan projekat koji se može otvoriti, svečano fotografisati, nekoliko puta popravljati i na kraju ponovo asfaltirati.

Jer, šta će nam metro kada imamo šahtove koji nam svakodnevno dokazuju da smo u stanju napraviti i podzemni i nadzemni problem – istovremeno?

Ipak, ne treba ismijavati inženjersku struku. Naprotiv. Treba je vratiti tamo gdje joj je mjesto – u središte razvoja društva.

Bosna i Hercegovina ne oskudijeva u pametnim ljudima. Oskudijeva u sistemu koji će im omogućiti da znanje, iskustvo i kreativnost pretvore u konkretne rezultate.

Potrebno nam je društvo:

  • u kojem se cijeni ideja, a ne podobnost;
  • u kojem se cijeni znanje, a ne poslušnost;
  • u kojem se cijeni odgovornost, a ne sposobnost da se potpiše baš sve što se stavi na sto.

Jer, možda jednog dana i mi napravimo nešto što će zadiviti svijet. Možda probijemo planinu, izgradimo metro, riješimo ozbiljne infrastrukturne probleme i ostavimo nešto vrijedno budućim generacijama.

Ali prije toga, predlažem da organizujemo jedan međunarodni naučni simpozijum.

Tema: ''Savremene metode nivelacije šahtova u završnom sloju asfalta – od teorije do bosanskohercegovačke prakse''.

Možda Norvežani pošalju nekog svog inženjera da nam pomogne.

A mi njima možemo poslati nekoliko naših izvođača da im objasne kako se od jednostavnog građevinskog zahvata može napraviti višegodišnji projekat.

JER, DOK JEDNI PROBIJAJU PLANINE DA BI BRODOVIMA OTVORILI NOVE PUTEVE, MI JOŠ UVIJEK POKUŠAVAMO PRONAĆI PUT IZMEĐU DVA ŠAHTA.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO