Zbog nemogućnosti pronalaska posla i nedovoljno razvijenog gospodarstva u BiH, ali i boljih plaća u drugim zemljama, iz BiH samo u Sloveniju godišnje ode raditi tisuće vozača, varitelja, zidara, dok s druge strane, u BiH "uvozimo'' profesore matematike i njemačkog jezika, te sportaše.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od 2013. do kraja veljače ove godine u Sloveniju je otišlo oko 5.700 radnika srednjih godina, a najtraženiji su vozači, zidari, varitelji, hidroizolateri i elektroizolateri. U Njemačku je na određeno otišlo 1.850 njegovatelja, u posljednje vrijeme mlađe populacije, dok su građani zainteresirani i za posao u Austriji, a u srijedu je potpisan i protokol o provedbi sporazuma o privremenom zapošljavanju bh. građana u Srbiji i građana Srbije u BiH.
Međutim, ovo nije konačna brojka zaposlenih izvan BiH. U Agenciji kažu kako nema službene statistike koliko je bh. građana otišlo raditi u inozemstvu jer nemaju obvezu prijaviti odlazak kada Agencija u tome ne posreduje. Istovremeno, samo u 2015. godini je izdano 2.465 radnih dozvola strancima za rad u BiH, najviše državljanima Srbije, te Turske, Kine, Hrvatske i Italije.
"Radne dozvole izdane su osobama koje obavljaju ključne procese u poslovnom subjektu. To su, recimo, direktori firmi. Konkretan primjer je da dođu s Kosova i otvore pekare. Radne dozvole su izdane i učiteljima i nastavnicima. Već duže vrijeme u RS-u su profesori matematike i stranog jezika deficitarni kadrovi. Vlada RS je prije nekoliko godina donijela uredbu da se neki fakulteti proglase besplatnim, ali je još rano da se izbaci kadar. A kod nas veliki biznis prave i privatni fakulteti i treba im ljudi", kazao je Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodao je da se radne dozvole u nešto manjem dijelu izdaju profesionalnim sportašima i sportskim radnicima. Tako je najviše radnih dozvola izdano za djelatnost trgovine (600), prerađivačke industrije (370) i obrazovanja (327).
"U principu, nemamo situaciju da kažemo uvoziti neke kadrove, a da imaju isti profili na našim biroima. Mi nismo atraktivno tržište da se radi ovdje. Naši radnici su jeftiniji. Najviše ljudi dolazi otvoriti nešto svoje", napomenuo je Pupić.
Sudeći prema oglasima postavljenim na web-stranice entitetskih zavoda za zapošljavanje, trenutno baš nema potražnje u BiH za kadrovima kakvi odlaze u Sloveniju, mada na nekim drugim siteovima bude konkursa za vozače.
"Bude oglasa, ali ne koliko bude nezaposlenih tih profila. Oni ovdje ne mogu naći posao, a u Sloveniji je i bolja plaća. I posao njegovatelja u Njemačkoj je bolje plaćen, pa ima čak i zaposlenih u domovima zdravlja da se javljaju za taj posao. Razvoj gospodarstva i uređenje države stvaraju tržište rada", kazali su u Zavodu za zapošljavanje RS. Naglasili su kako su profesori matematike i fizike, te matematike i informatike, kao i njemačkog jezika deficitarni i da je problem i mobilnost radne snage.
"Na evidenciji trenutno imamo sedam profesora, ali u Bijeljini i Banja Luci, a potražnja je, recimo, u Palama, u Doboju", pojasnili su u ovom zavodu. Naida Sarajlija-Alihodžić, predsjednica Sindikata građevinara BiH, istaknula je da je problem što niko neće da obnovi građevinarstvo pa da se poveća uposlenost, od zidara do inženjera. Upozorila je i da radnici treba dobro da provjere uslove rada prije odlaska kako se više ne bi dešavali problemi. S obzirom na ranije probleme tisuće bh. radnika u Sloveniji, u Agenciji za rad i zapošljavanje tvrde da se sada sve zapošljavanje odvija putem agencije i Zavoda za zapošljavanje Slovenije, tako da nema više slučajeva prijevara.
