Povijest maslinarstva u Hercegovini još je nedovoljno obrađena tema. Naime, postoje indicije da se gajilo još u doba Rimljana, o čemu svjedoče ostaci torkulara (mlina za preradu), u vili rustici Mogorjelo pokraj Čapljine, ali neki stručnjaci smatraju da se uređaj mogao upotrebljavati prije za preradu grožđa nego maslina.
O prisutnosti masline svjedoče i toponimi, poput naselja Masline u stolačkoj općini.
Bilo bi svakako zanimljivo istražiti od kada mjesto nosi sadašnje ime jer je evidentno kako je nastalo, piše Večernji list.
Agronom Zoran Raič, predsjednik Udruge “Hercegovački plodovi Mediterana”, o toponimima ne dvoji, te ističe da Stolac ima možda i najdulju tradiciju u proizvodnji maslinova ulja u Hercegovini.
Zoran Raič (foto: Bljesak.info)
''O tome ne samo da svjedoči naziv sela Masline nego i stari maslinik u tom naselju, s oko 1.000 stabala. Na parceli u sklopu maslinika nalazila se i uljara koja je, nažalost, u minulom ratu potpuno izgorjela'', ističe agronom Zoran Raič.
Stari maslinik nalazi se na padini neposredno uz prometnicu Stolac - Čapljina. Valja reći kako je aktualni vlasnik - stolačka Vinarija obavila revitalizaciju maslinika.
Umjesto u požaru izgorjelih starih maslina, sada su tu mladi izdanci. Iz panjeva je ostavljeno po nekoliko izbojaka, a da nije njihovih ostataka, stekao bi se dojam kako su iznova zasađeni. Kad se promotri taj prizor, postaje jasno zašto se maslina zove i “besmrtno drvo”.
Inače, što se mjesta Masline tiče, tu je sve više maslina. Stari maslinik, vjerojatno, potječe iz vremena Ali-paše Rizvanbegovića Stočevića, hercegovačkog vezira iz prve polovine devetnaestog stoljeća. Ali-paša je bio poznat po inovacijama u poljoprivredi, surovosti, ali i radnom elanu. Posljedice toga su, vjerojatno, maslinik i uljara.
''Značajnija sadnja u novije vrijeme počela je prije desetak godina, tako da sada svaka kuća u Maslinama, u prosjeku, ima pedesetak stabala. Mislim da će se trend nastaviti jer je nedavno u Stolac stigla i prva uljara za preradu maslina, što bi se trebalo poticajno odraziti na maslinare'', kazao je Raič.
Inače, maslina koju zovu i “drvo života”, višestruko je korisna biljka, od koje je praktično sve upotrebljivo, od drveta za ogrjev i alate, lista za čajeve i stočnu prehranu, korijenja za ukrasne predmete, pa do ulja, čak i melase koja se pri preradi stvara jer je hranjiva u poljodjelstvu itd.
Iako je zanos s kraja prošlog i početka ovoga desetljeća u podizanju maslinika u Hercegovini splasnuo, dojam je da sadnja neće stati jer maslina je u pravom smislu riječi - drvo života.
