Sjeverna obilaznica oko Mostara nema suglasnost jer je nitko nije tražio
''Do dana pisanja ovog akta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja nije zaprimilo zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju gore navedene 'sjeverne obilaznice', niti za odobravanje bilo kakvih radova vezanih za predmetnu brzu cestu'', stoji u odgovoru federalnog Ministarstvu prostornog uređenja zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Slavenu Raguž.
Zastupničko pitanje odnosilo se na projekt izgradnje brze ceste/sjeverne obilaznice Grada Mostara na pravcu Mostar Sjever – Vihovići – Polog – granica Republike Hrvatske.
Ne postoji studija
''Poslao sam upit Federalnom ministarstvu prostornog uređenja gdje mi je odgovoreno kako ne postoji nikakav zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za projekt poddionice brze ceste Mostar Sjever – Vihovići – Polog. Istodobno, na službenim stranicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma ne postoji objavljena i odobrena Studija utjecaja na okoliš za poddionicu'', objavio je Raguž.
Pita se ''kako je onda moguće da se za ovaj projekt godinama planiraju i troše milijuni javnog novca (što potvrđuju službena izvješća JP Autoceste), a da pritom ne postoje ni osnovni preduvjeti koji bi dokazali da je projekt uopće izvediv?''
''Ne samo to, paralelno s ovim upitima koje sam osobno uputio, zabrinuti žitelji Cima i Ilića (navodno se planira rušiti/iseliti 33 kućanstva) su javno izrazili negodovanje. Rezultiralo je to s više 'neovisnih' analiza 'projekta stoljeća' koje su režimski mediji objavili u cilju promocije ovog projekta, otvoreno manipulirajući činjenicama i informacijama. Želi se svim silama stvoriti dojam kako je riječ o 'projektu budućnosti' koji samo što nije krenuo u realizaciju, no stvarno stanje dokumentacije pokazuje da se projekt još uvijek nalazi na razini pripremnih aktivnosti, na koje se planira ulupati milijune'', objavio je Raguž navodeći kako je ''problem puno veći od samog netransparentnog utroška novaca''.
Izvorišta vode
Raguž je naveo kako prema dostupnim kartama i istražnim radovima, planirana prometnica prolazi područjem Cima, Vihovića, Orlovca, Planinice i Vrela Radobolje.
''Upravo se na tom prostoru nalaze najvažnija lokalna izvorišta vode: Gogolj, Koravac, Fališ, Oplot, Gorica, Zdinja, Marinovića izvor, Točilo i Pištet, kao i samo izvorište Radobolje, koje predstavlja jedno od najvažnijih vodocrpilišta za stanovnike Mostara. Pritom se sustavno prešućuje jedna vrlo važna povijesna činjenica. Socijalistička Jugoslavija, koja nije bila poznata po pretjeranoj osjetljivosti prema okolišu niti po birokratskim ograničenjima kakva postoje danas, upravo je na ovom području odustala od rudarske eksploatacije. Razlog? Mostarski rudnici vodili su neprekidnu borbu s podzemnim vodama, prodorima vode, nestabilnim terenom i složenom hidrogeologijom krškog podzemlja. Ako je socijalistička država odustala od podzemne eksploatacije ugljena zbog izrazito složenih geoloških i hidroloških uvjeta: na temelju kojih stručnih analiza danas netko može tvrditi da probijanje višekilometarskih tunela, izgradnja dubokih usjeka, vijadukata i masivnih građevinskih zahvata neće imati posljedice na iste te podzemne vodne tokove?'', naveo je Raguž.
Financiranje projekta
Dodao je i kako nije objavljena hidrogeološka studija koja bi uvjerljivo dokazala da neće doći do presijecanja podzemnih tokova.
''Nije predstavljena analiza rizika za izvorišta Radobolje. Nije prezentiran model zaštite podzemnih voda tijekom gradnje tunela. Nije poznato postoje li simulacije utjecaja na krški vodonosnik Planinice. Umjesto toga, građanima se nude stranačko/promotivni tekstovi, dok se planiraju milijunska izdvajanja za projektnu dokumentaciju, istražne radove, studije, elaborate i pripremne aktivnosti. Međutim, između planiranja sredstava i stvarne mogućnosti izgradnje postoji golema razlika. Zato se danas nameće pitanje na koje nitko iz vlasti ne želi odgovoriti: Je li stvarni cilj izgradnja ceste ili kontinuirano financiranje procesa projektiranja?'', naveo je, između ostalog, Raguž upozorivši kako se zanemaruju vodni resursi, te da se ''ide k trajnom narušavanju hidrogeološke ravnoteže Radobolje, Planinice i cimskih izvorišta''.
Voda nema drugu trasu
''Cesta se uvijek može projektirati drugom trasom. Izvori pitke vode ne. Zato je prije bilo kakvog nastavka projekta nužno javno objaviti kompletnu Studiju utjecaja na okoliš, provesti neovisnu hidrogeološku ekspertizu, organizirati javnu raspravu i odgovoriti na sva otvorena pitanja'', naveo je Raguž.
Nedavno su Autoceste F BiH objavile da se ''dok se na međunarodnoj razini potvrđuje strateški značaj ovog pravca, na terenu istovremeno odvijaju aktivnosti pripreme i realizacije njegovih pojedinačnih dionica''.
''Dionica Mostar sjever – Polog, dužine približno 20,3 kilometra, trenutačno se nalazi u fazi izrade idejnog projekta i pripadajuće studijske dokumentacije. Za razliku od dionice Mostar sjever – Polog, dionica Polog – granica Republike Hrvatske već se nalazi u fazi izgradnje pojedinih sekcija. Za izgradnju su ugovorene sekcije Podledinac – Grude istok i Polugrno – Podledinac, dok se preostalih pet sekcija nalazi u fazi eksproprijacije zemljišta'', objavile su Autoceste.
